
Velika subota nas uči vjerovati kad se čini da je sve izgubljeno. Uči nas čekati Uskrs, ne samo kalendarski, nego i onaj u nama. Jer i mi često živimo svoje Velike subote, između pada i uskrsnuća.
Sva tri dana Vazmenog trodnevlja, Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota, s razlogom se nazivaju ‘svetima’ ili ‘velikima’. Oni omogućuju vjernicima ponovno proživljavanje središnjeg događaja kršćanskog otkupljenja te ih uvode u samu srž vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista. Ti dani doslovno čine srce i stožer čitave liturgijske godine.
Baš kao i na Veliki petak, ni tijekom dana na Veliku subotu nema svete mise niti pričešćivanja. Crkve su ogoljene, oltar ostaje i dalje nepokriven, a nisu predviđena nikakva dnevna liturgijska slavlja. Očekuje se duboka tišina kojom se odaje počast Kristovoj žrtvi i vremenu provedenom u grobu. Umjesto misa, tijekom dana se velika važnost pridaje osobnoj molitvi i pristupanju sakramentu svete ispovijedi, odnosno pomirenja, kako bi vjernici duhovno čisti.
Ova tjeskobna tišina Velike subote završava tek padom mraka, kada započinje spektakularno Vazmeno bdijenje koje nas izravno uvodi u nedjelju Kristova uskrsnuća. Ovo se bdijenje često naziva ‘majkom svih bdijenja’, a započinje u mraku, izvan crkve, uz paljenje i blagoslov novog ognja.
Od tog blagoslovljenog ognja pali se vazmena svijeća koja simbolizira samog Krista – svjetlo koje razgoni tamu grijeha i smrti. Unoseći upaljenu svijeću u mračnu crkvu, odjekuje veliki vazmeni navještaj: ‘Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći!’ Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario novi život.
Osim impresivnog obreda svjetla, Vazmeno bdijenje prepuno je čitanja iz Starog i Novog zavjeta, čime se razmišlja o konačnom oslobođenju od staroga ropstva. Prema drevnoj tradiciji, upravo se tijekom ove svete noći krste odrasli pripravnici – katekumeni, čime se ističe sudjelovanje svih kršćana u otajstvu Kristove smrti i uskrsnuća.
Za većinu vjernika, a posebno one najmlađe, najiščekivaniji dio Velike subote svakako je tradicionalni blagoslov jela. Vjernici na bdijenje ili na ranojutarnje nedjeljne mise, ovisno o župi, donose košarice prepune hrane – od šunke i kuhanih jaja do mladog luka i sira. Blagoslovljena hrana sutradan će se naći na svečanom uskršnjem stolu, okupljajući obitelj u slavlju najvećeg kršćanskog blagdana.
Zato, ne boj se tišine. U njoj Bog priprema čudo.

Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj je poginulo više od 400 nevine djece, a 3. svibnja 1992. bit će upamćen kao jedan od najokrutnijih dana u povijesti Slavonskog Broda, kada je ubijeno najviše djece u jednome danu, njih šestero. Upravo je taj hrvatski grad, u kojemu se nalazi spomenik poginuloj djeci pod nazivom „Prekinuto djetinjstvo“, postao simbolom stradanja djece u Domovinskom ratu.
4. svi 2026.
Pročitaj više
Dostojanstveno i u tišini sjećanja, danas je završen obilazak mjesta stradanja Hrvata središnje Bosne u Domovinskom ratu, u organizaciji Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a Herceg Bosne Županije Središnja Bosna.
2. svi 2026.
Pročitaj više
Svetište Gospe Olovske u Olovu smatra se najstarijim marijanskim hodočasničkim središtem na Balkanu. Prvi pisani tragovi o crkvi kao narodnom svetištu datiraju još iz 1454. godine
1. svi 2026.
Pročitaj više
VIŠE od tisuću motociklista iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva i ove je godine pretvorilo Bjelovar u središte buke, energije i tradicije na legendarnoj prvomajskoj Moto budnici
1. svi 2026.
Pročitaj više