
Odluka Sjedinjenih Država da egipatsku, jordansku i libanonsku podružnicu Muslimanske braće označe terorističkim organizacijama ponovno je otvorila pitanje političkih kontakata koje visoki bošnjački dužnosnici iz Stranke demokratske akcije godinama održavaju s ljudima i strukturama povezanim s tim pokretom.
U tom kontekstu ističe se slučaj iz 2014. godine, kada je tadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović u zgradi Predsjedništva primio Waleeda, odnosno Walida Sharabija, egipatskog političkog aktivista iz krugova bliskih Muslimanskoj braći. Sharabi je egipatski državljanin, bivši sudac u egzilu i istaknuta osoba u pokretu „Suci za Egipat“ i koaliciji „Savez za podršku legitimnosti“, strukturama koje su međunarodno poznate kao pro-Morsijeve i pro-Ikhwan mreže.
Nakon sastanka u Sarajevu, upravo je on objavio fotografije s Izetbegovićem na društvenim mrežama, što je izazvalo burne reakcije u arapskim i regionalnim medijima zbog političke simbolike događaja. U to vrijeme sastanak je predstavljen kao dio šire međunarodne komunikacije, ali danas, nakon što je Washington jasno poslao poruku da određene ogranke Muslimanske braće predstavljaju sigurnosnu prijetnju i da spadaju u kategoriju terorističkih organizacija, ovaj prijem u najvišoj instituciji države dobiva sasvim drugačiju težinu.
Slučaj Sharabi nije jedini koji se povezuje s bošnjačkom političkom elitom. Bivša ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković imala je sastanke s Yusufom al-Qaradawijem, čovjekom kojeg mnogi međunarodni izvori opisuju kao ključnu ideološku figuru Muslimanskog bratstva i jednu od najutjecajnijih osoba unutar njihove globalne mreže. Ti su kontakti tada objašnjavani kao dio diplomatske i vjerske komunikacije, ali američka odluka iz 2026. mijenja perspektivu: ono što se prije relativiziralo kao politički dijalog sada se promatra kroz prizmu mogućeg sigurnosnog rizika i ozbiljne političke neodgovornosti.
Sjedinjene Američke Države su povukle jasnu crtu s ovom odlukom, navodeći da se neke ogranke Muslimanske braće više ne mogu tretirati kao kontroverzni politički pokreti, već kao strukture koje predstavljaju prijetnju međunarodnoj sigurnosti. U tom svjetlu, činjenica da je egipatski aktivist iz pro-ihvanskog kruga primljen u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao i da su bosanski dužnosnici održavali kontakte s ljudima koji su godinama povezani s ovom ideološkom mrežom, postaje pitanje koje se više ne može gurati pod tepih. Ovdje se ne radi o sudskoj odgovornosti Bakira Izetbegovića ili Bisere Turković, jer za to nema dokaza, već se radi o političkoj odgovornosti ljudi koji su, u ime države, stupili u odnose s krugovima koje danas najveća svjetska sila označava kao terorističke.
Državni dužnosnici imaju obvezu znati s kim se sastaju i kakvu poruku šalju, ne samo domaćoj javnosti već i međunarodnim partnerima. Američka odluka danas postavlja jednostavno, ali neugodno pitanje: zašto su najviši bošnjački politički predstavnici održavali kontakte s ljudima i strukturama koje su sada dio kruga organizacija koje Washington smatra ozbiljnom prijetnjom i tko će preuzeti političku odgovornost za posljedice takvih poteza.
Izvor: Dnevnik.ba

Najmanje 15 ljudi poginulo je u nevremenu koje je pogodilo Kinu.
7. srp 2026.
Pročitaj više
Američki Wall Street Journal objavio je detalje zatvorenog sastanka europskih čelnika održanog u siječnju, na kojem se, prema pisanju lista, raspravljalo o budućnosti Europe u slučaju daljnjeg udaljavanja Sjedinjenih Američkih Država od svojih saveznika.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Navodno postoji nova nervoza u političkim krugovima u Libanonu, ali ovaj put rasprave i prikrivene špekulacije nisu usmjerene na Sjedinjene Države ili Izrael, već na prijetnju iznutra - Jedinicu 121.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Tisuće protivnika njemačke krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) okupile su se u subotu u Erfurtu kako bi prosvjedovale protiv održavanja godišnje konferencije stranke uoči važnih regionalnih izbora na kojima AfD očekuje značajan uspjeh.
4. srp 2026.
Pročitaj više