Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), iz Bosne i Hercegovine je u posljednjih pet godina otišlo više od tisuću doktora medicine i 200 specijalista. Osim što odlaze u inozemstvo, sve više liječnika napušta javne zdravstvene ustanove i otvara privatne ordinacije, piše BHRT. Prema podacima Liječničke komore Federacije Bosne i Hercegovine, samo od siječnja do
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), iz Bosne i Hercegovine je u posljednjih pet godina otišlo više od tisuću doktora medicine i 200 specijalista. Osim što odlaze u inozemstvo, sve više liječnika napušta javne zdravstvene ustanove i otvara privatne ordinacije, piše BHRT.
Prema podacima Liječničke komore Federacije Bosne i Hercegovine, samo od siječnja do lipnja ove godine zemlju je napustilo 25 liječnika specijalista. Pored njih, u sve većem broju odlaze i medicinske sestre i tehničari, a situacija se razlikuje od ustanove do ustanove.
„Imamo kroničan nedostatak kadra. U cijeloj Bosni i Hercegovini postoji ozbiljan problem koji dovodi do toga da imamo strašan manjak liječnika. Kod nas je otprilike 160 liječnika na 100.000 stanovnika, dok je u Europskoj uniji 360. Naši standardi su zastarjeli“, izjavio je Tarik Kapidžić, predsjednik Liječničke komore Zeničko-dobojskog kantona.
Liječnici iz BiH najčešće odlaze u Austriju, Njemačku i skandinavske zemlje, a posljednjih godina sve više i u Sloveniju. Ondje ih privlače bolje plaće, sigurniji radni uvjeti i mogućnosti profesionalnog napredovanja.
U bolnicama u Republici Srpskoj također bilježe odlaske, iako neki ravnatelji tvrde da stanje zasad nije alarmantno. Direktor JZU Bolnice “Sveti vračevi” Bijeljina, dr. Mikajlo Lazić, navodi da ta ustanova trenutno ima 69 specijalista, 25 subspecijalista te čak 64 liječnika na specijalizaciji.
„Za sada nemamo ozbiljnih problema s kadrovima. Naravno, bilo je određene fluktuacije, ali moram pohvaliti da imamo velik broj mladih liječnika na specijalizaciji“, kazao je dr. Lazić.
Iako se često ističe da liječnici odlaze zbog niskih plaća, predstavnici sindikata tvrde da su uzroci dublji.
„Ljudi odlaze jer su nezadovoljni radnim uvjetima i odnosima. Kod nas su plaće loše, ali nije to glavni problem. Najveći problem su odnosi na poslu, zastarjeli sustav i politički utjecaji u kadrovskoj politici. Mladi ljudi to jednostavno ne žele trpjeti“, istaknuo je Tarik Kapidžić.
Sličnog je stava i prim. dr. Miodrag Femić, predsjednik Unije sindikata zdravstvenih radnika Republike Srpske.
„Ljudi odlaze, tezgare po Federaciji, iz Srbije dolaze kod nas, iz Federacije idu u Hrvatsku i Sloveniju. To je postalo tržište. A tko najviše ispašta? Narod. A narod šuti i trpi“, rekao je Femić.
Prema posljednjim istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Bosna i Hercegovina – zajedno s Albanijom – ima najmanji broj liječnika u Europi u odnosu na broj stanovnika. Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se trend nastavi, zdravstveni sustav mogao ući u ozbiljnu krizu.
Rješenje, kako ističu sugovornici, leži u poboljšanju radnih uvjeta, depolitizaciji zdravstva te stvaranju sustava koji mladim liječnicima nudi profesionalnu perspektivu.
„Dijagnoza je jasna“, poručuju liječnici. „Pitanje je samo – jesu li nadležni spremni preuzeti odgovornost za terapiju.“

Marijo Maka Primorac, građevinski poduzetnik sa sjedištem u Essnu u Njemačkoj, osvojio je Zlatnu nagradu na natjecanju NYIOOC 2026 za ekstra djevičansko maslinovo ulje proizvedeno s obiteljskog zemljišta u Radišićima, selu blizu Ljubuškog u Bosni i Hercegovini.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Lidl se priprema za izgradnju novog supermarketa u Vitezu, u jednoj od najvećih poslovnih zona u BiH, uz glavnu cestu Sarajevo-Travnik.
7. svi 2026.
Pročitaj više
BEČ, BANJALUKA - Izvoz električne energije iz BiH u EU značajno je pogođen nakon što su početkom godine stupile na snagu nove odredbe EU o novom porezu na emisije ugljika, provedene u sklopu CBAM sustava.
5. svi 2026.
Pročitaj više
Federacija Bosne i Hercegovine pokreće novu fazu u razvoju znanosti i inovacija kroz formiranje vijeća koja bi trebala povezati akademsku zajednicu s gospodarstvom. Cilj je jasan – znanstvene ideje pretvoriti u konkretna rješenja primjenjiva na tržištu, uz snažniju uključenost industrije, IT sektora i startup zajednice. Ipak, pred novim modelom stoje ozbiljni izazovi, od strukturnih razlika među sektorima do nedostatka koordinacije i infrastrukture.
4. svi 2026.
Pročitaj više