Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara istaknula je da je Federacija u proteklom razdoblju, unatoč brojnim globalnim i unutarnjim pritiscima, uspjela zadržati političku stabilnost i osigurati funkcioniranje institucija
Gostujući na Federalnoj televiziji, naglasila je kako, uzimajući u obzir sve izazove s kojima se Federacija BiH suočavala, može izraziti zadovoljstvo trenutačnim stanjem u ovom entitetu.
Prema njezinim riječima, posebno je važno što u Federaciji nije bilo izraženih nacionalnih napetosti.
– U Federaciji su odnosi relaksirani i nacionalno i politički, i to je nešto što smatram velikim postignućem – dodala je.
Govoreći o Proračunu Federacije BiH za ovu godinu, Bradara je istaknula da je riječ o dokumentu koji je u najvećoj mjeri opterećen socijalnim davanjima, prije svega zbog obveza prema mirovinskom sustavu.
Više od 50 posto proračuna otpada na mirovine i druga socijalna davanja.
Bradara je pojasnila kako je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji podnijela još u rujnu, jer je smatrala da je zakon u tadašnjem obliku neprovediv.
– Osjetila sam obvezu upozoriti da zakon mora biti i ustavan i provediv. Imali smo zakon koji je formalno postojao, ali se po njemu ništa nije moglo raditi – kazala je.
Komentirajući intenziviranje razgovora o Južnoj interkonekciji, u koje su uključeni i međunarodni akteri, Bradara je rekla kako je to potvrda njezinih ranijih tvrdnji da se u Bosni i Hercegovini ništa ne može realizirati bez političkog konsenzusa.
– Sadašnji razgovori potvrđuju ono na što sam upozoravala od početka – bez dogovora i konsenzusa ne možete realizirati nijedan strateški projekt u Bosni i Hercegovini – istaknula je.
Dodala je kako očekuje da Vlada Federacije uputi izmjene zakona koje bi omogućile njegovu provedbu.
– Imati partnera poput Sjedinjenih Američkih Država za ovako velik projekt može značiti bržu realizaciju nego da to radimo isključivo vlastitim kapacitetima – kazala je.
Za razliku od Federacije, Bradara je stanje na državnoj razini ocijenila znatno lošijim, posebno kada je riječ o europskim integracijama. Prema njezinim riječima, europski put BiH ne može napredovati bez spremnosti na dogovor.
– Bosna i Hercegovina ne može napredovati ako to ne želimo svi zajedno – poručila je.
Bradara je ponovila kako je izmjena Izbornog zakona ključno političko pitanje za hrvatski narod u BiH.
Naglasila je da bez političkih partnera nije moguće donijeti takve izmjene.
– Ne možete sami donijeti rješenje. Potrebni su partneri koji su spremni odreći se mogućnosti da drugima biraju predstavnike – istaknula je.

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više