
Na jubilarnom, 50. zasjedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe u Strasbourgu, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara izabrana je za potpredsjednicu Doma regija ispred EPP grupe, čime je dodatno ojačana pozicija Bosne i Hercegovine u europskim institucijama.
Riječ je o važnom međunarodnom forumu koji okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz država članica Vijeća Europe, a čiji je cilj jačanje demokracije, decentralizacije i suradnje među regijama.
Ovaj izbor dolazi u posebno značajnom trenutku, s obzirom na to da je riječ o jubilarnom zasjedanju jednog od ključnih tijela Vijeća Europe koje okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz država članica. Kongres ima važnu ulogu u promicanju demokracije, decentralizacije i suradnje među regijama, a odluke donesene na ovoj razini često imaju širi politički utjecaj.
Posebnu težinu izboru daje činjenica da je Lidija Bradara jedina predstavnica iz zemalja regije koja je izabrana u novo vodstvo Doma regija, čime je dodatno naglašena njezina uloga, ali i politička Ovaj izbor dolazi u posebno značajnom trenutku, s obzirom na to da je riječ o jubilarnom zasjedanju jednog od ključnih tijela Vijeća Europe koje okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz država članica. Kongres ima važnu ulogu u promicanju demokracije, decentralizacije i suradnje među regijama, a odluke donesene na ovoj razini često imaju širi politički utjecaj.
Posebnu težinu izboru daje činjenica da je Lidija Bradara jedina predstavnica iz zemalja regije koja je izabrana u novo vodstvo Doma regija, čime je dodatno naglašena njezina uloga, ali i politička vidljivost Bosne i Hercegovine u europskim institucijama.
Bradara će u novom sazivu Kongresa obnašati i funkciju šefice izaslanstva Bosne i Hercegovine, što dodatno potvrđuje njezin utjecaj unutar ovog međunarodnog tijela.
U fokusu zasjedanja nalaze se ključne teme poput jačanja lokalne demokracije, sigurnosnih izazova, migracija i održivog razvoja, uz snažan naglasak na ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u očuvanju stabilnosti i povjerenja građana.
Izbor na ovu funkciju može se promatrati i kao važan politički signal u kontekstu Bosne i Hercegovine, gdje pitanja decentralizacije i ravnoteže između različitih razina vlasti i dalje imaju značajnu ulogu. Sudjelovanje u vrhu ovakvog tijela otvara prostor za snažnije zastupanje interesa zemlje, ali i njezinih konstitutivnih naroda na europskoj razini.

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više