Bruxelles ponovno upozorava BiH

Bosna i Hercegovina je 2025. godine napravila korak unatrag u odnosu na raniji napredak u ovom području. Bosna i Hercegovina je zadržala broj trajnih sporazuma o bezviznom režimu na 72, ali je povećala broj sezonskih izuzeća od bezviznog režima s 1 na 3. Kao rezultat toga, broj nedosljednosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Europske unije povećao se s 8 u 2024. na 10, koliko ih trenutno ima“, navodi se u konačnoj verziji Izvješća Europske komisije o usklađivanju viznih režima Zapadnog Balkana i Europske unije.Ovo, osmo izvješće po redu, zajednički

Ovo, osmo izvješće po redu, zajednički je rad Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije.

BiH je jedina koja je u promatranom periodu zabilježila značajniji negativan trend.

Srbija, Albanija, Kosovo, a posebno Crna Gora, pooštrile su svoj vizni režim, iako početni rezultati nisu baš ohrabrujući za Bruxelles.

Sjeverna Makedonija je jedina koja je “postigla gotovo potpunu usklađenost s popisom zemalja Europske unije kojima je potrebna viza, s još samo jednom preostalom razlikom u usporedbi s popisom zemalja EU čijim građanima je potrebna viza”.Objavljivanje Izvješća podudara se s današnjom odlukom Bruxellesa o uvođenju viznog režima EU za nositelje diplomatskih i službenih putovnica Gruzije.

“Susjedni partneri EU-a koji uživaju bezvizni režim moraju hitno ostvariti značajan napredak u usklađivanju svojih popisa zemalja čijim građanima nije potrebna viza s popisima Europske unije, kao i u usklađivanju svojih viznih postupaka sa schengenskim standardima. To uključuje uvođenje sustavnog prikupljanja biometrijskih podataka, poput digitalne fotografije i otisaka prstiju, kao dijela postupka podnošenja zahtjeva za vizu. Prakse koje nisu u skladu s pravnom stečevinom EU-a, poput sezonskog ukidanja viza i odobravanja bezviznog ulaska na temelju vize ili boravišne dozvole treće zemlje, moraju se ukinuti.“

“Do potpune usklađenosti, potrebno je uvesti strože provjere dolazaka državljana trećih zemalja bez viza, posebno onih iz zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik ili rizik od ilegalnih migracija“, ističe se dalje u izvješću.

Nadalje se posebno upozorava da je tijekom protekle i ove godine duga i porozna granica između BiH i Hrvatske postala “glavna ulazna točka za ilegalne migrante koji putuju prema EU preko Zapadnog Balkana”.

U cijelom Izvještaju, BiH se ističe kao problematična, navodi Politicki.ba. 

Iako postoji napredak, a u tom kontekstu se ističe KONAČNO početak Frontexovog angažmana, BiH i dalje stvara nepotrebne i prethodno neprijavljene probleme. 

Na primjer, navodi se da nema značajnih kašnjenja u readmisiji, osim u slučaju naše zemlje. 

Tamo su se pojavila “nepotrebna kašnjenja u postupcima”. Međutim, sličan problem uočen je na Kosovu. 

Zanimljivo je da je Srbija, s druge strane, istaknuta kao problematična zemlja u kojoj su bande koje krijumčare migrante ‘poprimile opasne i ozbiljne oblike’. Naravno, povezale su se sa sličnim kriminalnim skupinama u Bosni i Hercegovini.

“Bosni i Hercegovini i Srbiji, organizirane kriminalne skupine su, prema izvješćima, uključene u proizvodnju i distribuciju krivotvorenih identifikacijskih dokumenata, uključujući putovnice i vozačke dozvole iz raznih država članica Europske unije. U Srbiji su razmjeri i razina sofisticiranosti ovih krivotvorina posebno zabrinjavajući, s obzirom na to da neke visokokvalitetne krivotvorene elektroničke putovnice mogu zaobići moderne sustave provjere dokumenata“, navodi se dalje u dokumentu.

Ukrajina i Kosovo se u Izvješću pojavljuju kao zemlje u kojima je došlo do značajnog povećanja priljeva migranata. Ali to je ‘ništa’ u usporedbi s alarmantnom situacijom u Gruziji. Tamo se formirala masa od 160.000 Rusa koji tvrde da su pobjegli iz domovine kako bi izbjegli rat s Ukrajinom i traže status azilanta u EU. Bruxelles uopće ne vjeruje takvim tvrdnjama, posebno s obzirom na sve zategnutije odnose s Tbilisijem.

Na kraju dokumenta objavljene su i preporuke i zahtjevi prema našoj državi: “Bosna i Hercegovina poduzela je neke korake kako bi ispunila prethodne preporuke Europske komisije. Međutim, potrebni su daljnji napori u sljedećim prioritetnim područjima:

” Bosna i Hercegovina poduzela je neke korake kako bi ispunila prethodne preporuke Europske komisije. Međutim, potrebni su daljnji napori u sljedećim prioritetnim područjima:”

a) Usklađivanje vizne politike: Bosna i Hercegovina mora hitno dodatno uskladiti svoju viznu politiku s popisom trećih zemalja Europske unije čiji državljani trebaju vizu, s posebnim naglaskom na zemlje čiji državljani predstavljaju rizik od nezakonitih migracija i/ili sigurnosni rizik za EU.

b) Kontrola izdavanja viza: Nadležna tijela moraju poboljšati provjere zahtjeva za vize koje podnose državljani trećih zemalja iz zemalja visokog rizika i pooštriti uvjete pod kojima se vize izdaju državljanima tih zemalja.

c) Upravljanje granicama 1: Bosna i Hercegovina mora intenzivirati napore za poboljšanje upravljanja granicama, s posebnom hitnošću posvećenom povećanju kapaciteta granične policije, rješavanju problema ilegalnih prelazaka granice i poboljšanju provedbe Sporazuma o statusu s Frontexom pokretanjem većeg broja zajedničkih operacija na visokorizičnim dijelovima kopnene granice.

d) Upravljanje granicama 2: Dok se vizna politika u potpunosti ne uskladi, potrebno je nastaviti i dodatno ojačati granične kontrole pri ulasku državljana trećih zemalja koji imaju koristi od bezviznog režima. Posebnu pozornost treba posvetiti provjeri autentičnosti putovnica. Nadležna tijela snažno se potiču na proaktivnu suradnju po ovom pitanju s trećim zemljama, kao i sa zrakoplovnim tvrtkama, te na napredak u uspostavljanju sustava razmjene evidencije imena putnika (API/PNR).

Bruxelles ne navodi eksplicitno za koje zemlje BiH mora pojačati ili uvesti vizni režim. Međutim, već je poznato da Europska unija od vlasti u BIH traži uvođenje viza za Kinu, Rusiju, Tursku, Azerbajdžan, Katar, Kuvajt, kao i poništavanje odluke o odobravanju sezonskog – ljetnog – bezviznog režima sa Saudijskom Arabijom. Službeno, Sarajevo je već ukinulo bezvizne aranžmane s Bahreinom i Omanom u skladu sa zahtjevima EU.

Međutim, to nije dovoljno za Bruxelles, a ostalih 6+1 smatra da je sporazum bez dogovora “nespojiv s politikom EU”

izvor:Politicki.ba.