Bugojno – naredba za smaknuće zarobljenika

U sudnici je pročitano nekoliko zabilješki iz srpnja i kolovoza 1993. godine. Tužitelj je citirao zapis u kojem stoji: “Ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira”, uz napomenu da je oznaka dokumenta tajna. Prema drugoj bilješci, ekstremni se izdvajaju i ne prijavljuju nikome, dok se navodi da bojovnici idu u KPZ Zenica, a ekstremni se zadržavaju u Bugojnu.

Dnevnik je, prema Tužiteljstvu, uložen i radi dokazivanja sastava i djelovanja Ratnog predsjedništva Bugojna. U spis su također uvrštene naredbe Suda BiH i zapisnici o pretresu Mlaćinih nekretnina iz 2007. godine, kojima se nastoji potvrditi zakonitost pribavljanja dnevnika.

Tužitelj Vukojičić naveo je da dokumenti potvrđuju stvarni autoritet Dževada Mlaće. Uloženi su i dokazi o ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka četiriju osoba na Rostovu iz 2020. godine, kao i više od osamdeset dokumenata o oružanom sukobu i statusu zarobljenih civila i vojnika.

Prema optužnici, Mlaćo je kao predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna naredio ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a, dok se Selmu Cikotiću, u svojstvu komandanta Operativne grupe Zapad Armije BiH, stavlja na teret da nije spriječio mučenja i ubojstva niti sankcionirao počinitelje.

Odbrana Dževada Mlaće osporila je zakonitost pribavljanja dnevnika. Braniteljica Sabina Mehić istaknula je da je u 2007. izvršen pretres stana i kuće, ali da postoji samo zapisnik o pretresu stana. Navela je da za pretres kuće, gdje je rokovnik navodno pronađen, zapisnik ne postoji. Prema njenim riječima, učinjeni su brojni proceduralni propusti, uključujući i način otvaranja dokaznog materijala.

Odbrana je istaknula i da se vještak Tužiteljstva nije mogao izjasniti o autorstvu zapisa u rokovniku. Najavila je da će se opsežno osvrnuti na sadržaj dnevnika u završnoj riječi. Nastavak suđenja zakazan je za 16. prosinca.

izvor: Hercegovina.info