CBAM bez zakonske podrške: Posljedice za izvoznike i potencijalno 350% poskupljenje električne energije

Započela je provedba Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljiku, ili CBAM. Riječ je o protokolu Europske unije kojim su države obvezne plaćati porez na emisije CO₂. Sve s ciljem da Unija smanji emisije stakleničkih plinova za 50 posto do 2030. i postane ugljično neutralna do 2050. Za Bosnu i Hercegovinu to znači da će izvoznici plaćati porez na proizvodnju cementa, čelika, željeza, aluminija i mineralnih gnojiva.

” A kasnije će se, prema strukturi tarifnih brojeva, oporezivati ​​i svaki od ovih proizvoda koji sadrži bilo koju od ovih komponenti. Taj novac koji ostane u EU, a koji se plaća kao porez na ugljik, trebao bi biti u Bosni i Hercegovini. Tada bi se zapravo mogao koristiti za subvencije, za podršku i poticanje tih tvrtki “, objašnjava Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore.

Drugim riječima, novac od poreza na ugljik vraćao bi se domaćim tvrtkama kroz subvencije i ulaganja u obnovljive izvore energije. Međutim, to se nije dogodilo jer Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije nije usvojen, nakon što je zastao u Domu naroda.

„Važno je naglasiti da su svi rokovi prošli i da je Bosna i Hercegovina upoznata s onim što je čeka 1. siječnja 2026., 1. siječnja 2023., te da se ovaj zakon usklađuje već 12 godina i očito još nije usklađen “, naglašava Ilija Cvitanović, delegat u Domu naroda PSBIH i predsjednik HDZ-a 1990. godine.

Prva ozbiljna posljedica mogla bi biti gubitak konkurentnosti domaćih tvrtki. Iako će se u prvoj godini naplaćivati ​​samo 2,5 posto ukupnih emisija CO₂, prognoze nisu optimistične, pogotovo jer Bosna i Hercegovina izvozi čak 72 posto svojih proizvoda na tržište EU.

„Prema nekim najcrnjim prognozama i izračunima, očekujemo da bismo zbog ovakve nekonkurentnosti mogli izgubiti oko 300 milijuna eura izvoza “, smatra Vuković.

Dugoročna posljedica je znatno skuplja električna energija. Elektroprivreda HZHB kaže da je prerano za pretpostavke o iznosu povećanja cijene, dok je Elektroprivreda BiH izjavila da će pokušati održati trenutne cijene. Međutim, Povjerenstvo za ekonomske reforme i razvoj ima drugačije informacije.

„Dugoročno gledano, Bosna i Hercegovina, odnosno Federacija, može očekivati ​​porast cijena električne energije od 350%, ne 50%, već 350% ako se ne usvoji Zakon o prijenosu i tržištu električne energije “, upozorava Cvitanović.

To su procjene u najnepovoljnijem scenariju, ali i to se moglo izbjeći da se struka na vrijeme poslušala.

„To je kultura koju će Bosna i Hercegovina morati promijeniti, možda pod pritiskom ovih višestrukih kriza i višestrukih izazova, koje i građani i javnost svakodnevno vide i o kojima raspravljaju. A u čemu proces integracije u EU zapravo pomaže “, kaže Adi Ćerimagić, analitičar za Zapadni Balkan u ESI-ju.

Problem u Domu naroda nastao je nakon prijedloga zastupnika da se sjedište burze električne energije preseli iz Mostara u Brčko, što ne podržavaju ni HDZ BiH ni HDZ 1990. Sjednica najavljena za 28. siječnja trebala bi donijeti rezoluciju, ali ako se usvoji drugačiji tekst zakona od onog iz Zastupničkog doma, proces će se produžiti usklađivanjem.

“Svi oni koji su uzbuđeni što ćemo mjesto trgovanja električnom energijom preseliti iz Mostara u Brčko opet se varaju “, upozorio je Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH.

„Kada sam predložio taj zakon na dnevni red, to se ticalo svih građana BiH. Ne smatramo da je to pitanje koje bi trebalo zaustaviti donošenje zakona, ali u svakom slučaju, Brčko je bolja opcija “, kaže Safet Softić, zastupnik u Domu naroda Parlamenta BiH.

Zbog političkih nesuglasica, pravna rješenja još uvijek nisu pronađena. Bez njih, tvrtke će gubiti tržišni udio, a krajnji teret ponovno će snositi građani, kroz veće račune i skuplji život.

izvor: n1info.ba