
Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa Josipa Stadlera 1882. godine. Poslala ih je osnivačica reda, Franziska Lechner . Otvorile su samostan “Marijina kuća” na Palama 1911. godine. Držale su nastavu u osnovnoj školi i pomagale svojim susjedima bez obzira na vjeru i etničku pripadnost.
Tijekom rata 1941. godine, u samostanu na Palama boravile su: časna sestra Jula Ivanišević iz Hrvatske, časna sestra Berchmana Leidenix iz Austrije, časne sestre Krizina Bojanc i Antonija Fabjan iz Slovenije te časna sestra Bernadeta Banja , Hrvatica mađarskog podrijetla.
Časne sestre su se brinule za bolesne, pekle kruh za djecu državnog Dječjeg doma te pomagale siromašnima i prosjacima Romanije. Dana 11. prosinca 1941. četnici su opkolili “Marijin dom”, opljačkali ga i odveli sve časne sestre i neke druge zatvorenike u zatočeništvo. Vodene su kroz snijeg, zlostavljane i ispitivane, do Carevih voda i Sjetline.
Časna sestra Berchman je tamo ostala i kasnije je ubijena 23. prosinca 1941. Ostale četiri časne sestre odvedene su u Goražde, gdje su stigle na današnji dan 1941. godine. Nalaze se u zgradi vojarne na prvom katu. U to vrijeme vojarnom je zapovijedao bojnik Jezdimir Dangić .Četnici u pijanom stanju provalili su noću u sobe u kojima su bili smješteni. Časne sestre su iskočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana u Drinu je bačeno oko 8000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franz Xaver Meško , koji se tih dana nalazio na Palama.
Od 2005. godine, Dan sjećanja se obilježava svakog 26. siječnja u Goraždu, kao dan sjećanja na oko 1400 žrtava četničkog terora.
Beatifikacija
Papa Benedikt XVI. je 2011. godine pokrenuo proces beatifikacije pet časnih sestara. Papa Benedikt XVI. je 14. siječnja potpisao dekret o mučeništvu drinskih mučenika, koji su ubijeni iz mržnje prema vjeri.Time je utrt put njihovoj beatifikaciji, koja se održala 24. kolovoza 2011. u Olimpijskoj dvorani Zetra, kada su Drinske mučenice proglašeni blaženima.
izvor: radio Sarajevo

Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj je poginulo više od 400 nevine djece, a 3. svibnja 1992. bit će upamćen kao jedan od najokrutnijih dana u povijesti Slavonskog Broda, kada je ubijeno najviše djece u jednome danu, njih šestero. Upravo je taj hrvatski grad, u kojemu se nalazi spomenik poginuloj djeci pod nazivom „Prekinuto djetinjstvo“, postao simbolom stradanja djece u Domovinskom ratu.
4. svi 2026.
Pročitaj više
Dostojanstveno i u tišini sjećanja, danas je završen obilazak mjesta stradanja Hrvata središnje Bosne u Domovinskom ratu, u organizaciji Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a Herceg Bosne Županije Središnja Bosna.
2. svi 2026.
Pročitaj više
Svetište Gospe Olovske u Olovu smatra se najstarijim marijanskim hodočasničkim središtem na Balkanu. Prvi pisani tragovi o crkvi kao narodnom svetištu datiraju još iz 1454. godine
1. svi 2026.
Pročitaj više
VIŠE od tisuću motociklista iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva i ove je godine pretvorilo Bjelovar u središte buke, energije i tradicije na legendarnoj prvomajskoj Moto budnici
1. svi 2026.
Pročitaj više