Europska unija obećala je „čvrst“ odgovor na nove carine koje je državama članicama uveo američki predsjednik Donald Trump, dok Bijela kuća pojačava kampanju za preuzimanje kontrole nad Grenlandom.
Trumpovo uvođenje carine od 10 posto saveznicima u NATO-u koji su se usprotivili njegovom potezu prema Grenlandu — uključujući Francusku, Njemačku, Dansku, Nizozemsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norvešku, Švedsku i Finsku — ponovno otvara transatlantski trgovinski spor za koji su europske prijestolnice smatrale da je izbjegnut sporazumom potpisanim prošle godine.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa kritizirao je Trumpove taktike kao prijetnju „prosperitetu“, poručivši da „moramo otvarati tržišta, a ne ih zatvarati. Moramo stvarati zone ekonomske integracije, a ne povećavati carine“.
„Europska unija će uvijek biti vrlo čvrsta u obrani međunarodnog prava, gdje god se ono kršilo, a naravno počevši od teritorija država članica Europske unije“, rekao je Costa, govoreći nakon potpisivanja povijesnog trgovinskog sporazuma između EU-a i južnoameričkih zemalja u Paragvaju u subotu.
“Koordiniram zajednički odgovor država članica Europske unije na ovo pitanje“, dodao je Costa.
Trump je nove carine objavio u subotu u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, tvrdeći da su ciljane zemlje posljednjih dana poslale vojno osoblje na Grenland „u svrhe koje nisu poznate“. Manji kontingent NATO-ovih snaga stigao je u četvrtak u glavni grad Grenlanda, Nuuk, u sklopu izviđačke i potporne misije.
„Sjedinjene Američke Države odmah su otvorene za pregovore s Danskom i/ili bilo kojom od ovih zemalja koje su toliko toga dovele u pitanje“, rekao je Trump, inzistirajući da će Washington dovršiti preuzimanje Grenlanda. Carina od 10 posto povećat će se na 25 posto 1. lipnja te će se primjenjivati „sve dok se ne postigne dogovor o potpunoj i totalnoj kupnji Grenlanda“, rekao je Trump.
„Izjava predsjednika dolazi kao iznenađenje“, rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen u priopćenju. „Svrha povećane vojne prisutnosti na Grenlandu, na koju se predsjednik poziva, jest jačanje sigurnosti na Arktiku“, rekao je.
„Slažemo se sa SAD-om da moramo učiniti više jer Arktik više nije područje niskih napetosti. Upravo zato mi i naši NATO partneri pojačavamo aktivnosti uz potpunu transparentnost prema našim američkim saveznicima“, dodao je Rasmussen.
„U bliskom smo kontaktu s Europskom komisijom i ostalim partnerima po tom pitanju“, rekao je.
Tri europska diplomata, kojima je zajamčena anonimnost kako bi govorili o odgovoru, rekla su za POLITICO da izvanredni sastanak veleposlanika radi procjene situacije i planiranja odgovora još nije sazvan.
Costa se, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i njihovim najbližim suradnicima, nalazi u Paragvaju povodom subotnjeg potpisivanja trgovinskog sporazuma s državama Mercosura. Sporazum s Mercosurom pregovara se više od četvrt stoljeća i predstavlja se kao ključni napor za diversifikaciju trgovinskih veza u kontekstu Trumpova pritiska protiv slobodne trgovine.
Von der Leyen je stala u obranu raspoređivanja europskog vojnog osoblja, rekavši da „unaprijed koordinirana danska vježba, provedena sa saveznicima, odgovara potrebi jačanja sigurnosti na Arktiku i ne predstavlja prijetnju nikome“.
Carine bi „potkopale transatlantske odnose i riskirale opasnu spiralu eskalacije“, poručila je von der Leyen u objavi na X-u.
Čelništvo EU-a sada aktivno kontaktira europske prijestolnice u vezi s Trumpovim novim carinama, potvrdila su dva dužnosnika.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron usporedio je potporu Grenlandu s obranom Ukrajine te rekao da će Pariz stati iza „suvereniteta i neovisnosti“ svojih partnera.
„Nikakvo zastrašivanje ni prijetnje neće utjecati na nas — ni u Ukrajini, ni na Grenlandu, ni bilo gdje drugdje u svijetu kada se suočimo s takvim situacijama“, rekao je Macron u objavi na X-u.
„Prijetnje carinama su neprihvatljive i nemaju mjesta u ovom kontekstu. Europljani će na njih odgovoriti jedinstveno i koordinirano“, dodao je.
Britanski premijer Keir Starmer ocijenio je nove carine „potpuno pogrešnima“ te rekao da će to pitanje pokrenuti u razgovorima s Bijelom kućom.
Reagirajući na nove američke carine, švedski premijer Ulf Kristersson rekao je u priopćenju da europske zemlje „neće dopustiti da budu ucijenjene. … Ovo je pitanje EU-a koje pogađa mnogo više zemalja od onih koje su sada izdvojene. Švedska sada vodi intenzivne razgovore s drugim državama EU-a, Norveškom i Ujedinjenim Kraljevstvom radi koordiniranog odgovora.“
Veleposlanici 27 država članica Europske unije sastat će se u nedjelju na izvanrednom sastanku nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio valom sve viših carina europskim saveznicima dok Sjedinjenim Američkim Državama ne bude dopušteno kupiti Grenland.
Cipar, koji obnaša šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Europskom unijom, objavio je kasno u subotu da je sazvao sastanak za nedjelju. Diplomati EU-a naveli su da bi sastanak trebao započeti u 17 sati (16:00 po GMT-u).
izvor: n1hr

Austrijska umjetnica Florentina Holzinger izazvala je veliku pozornost na Venecijanskom bijenalu 2026. performansom u kojem gola izvođačica visi naopačke unutar ogromnog brončanog zvona, šaljući upozorenje na klimatsku krizu i moguće potonuće Venecije.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Skupina od 13 žena i djece povezanih s Islamskom državom rezervirala je karte za povratak u Australiju, objavila je australska vlada.
6. svi 2026.
Pročitaj više
Čak 65% građana Mađarske smatra da bi odlazeći premijer Viktor Orbán trebao odgovarati pred sudom za postupke tijekom svoje šesnaestogodišnje vladavine, pokazuju najnoviji rezultati istraživanja javnog mnijenja.
6. svi 2026.
Pročitaj više
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je večeras, 5. svibnja, da je vojna operacija protiv Irana, pokrenuta u veljači, završena. Naglasio je da kriza nije završena i da sada ulazimo u novu, političku i sigurnosnu fazu, u kojoj će pregovori, Hormuški tjesnac i regionalni odnosi igrati ključnu ulogu, izvijestio je CNN .
5. svi 2026.
Pročitaj više