
Institucije Bosne i Hercegovine danas bi trebale dobiti službenu potvrdu o prihvaćanju Reformske agende za našu zemlju, nakon što ju je u petak odobrila Europska komisija. To je najavila predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto. Nakon toga slijedi imenovanje koordinatora i ratifikacija dvaju sporazuma – o ratifikaciji i o zajmu. Europski parlamentarci nisu zadovoljni dinamikom kojom Bosna i Hercegovina slijedi svoj europski put, ali izražavaju spremnost da pomognu ubrzanju procesa.
Sporost u donošenju važnih odluka ono je na što se europski parlamentarci žale vlastima Bosne i Hercegovine, nadajući se da će uspjeti ubrzati procese koji se moraju dovršiti kako bi naša zemlja mogla započeti pregovore za pridruživanje Europskoj uniji.
“Čini mi se da se mnogi na pozicijama i položajima oslanjaju na druge izvana, da ne žele poboljšati zemlju, da ne žele poduzeti reforme, da ne žele preuzeti odgovornost za ono što rade, pa se u vlastitim odlukama oslanjaju na druge i onda kada netko drugi donese odluku, onda je to alibi za vlastitu neaktivnost“, rekao je Ondrej Kolar, izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH.
Europska unija želi Bosnu i Hercegovinu za svoju članicu. Među europskim parlamentarcima vidljiv je optimizam u pogledu potvrde reformske agende, posebno u posljednjem razdoblju. Međutim, bosanskohercegovački političari moraju uložiti dodatne napore kako bi ispunili ostale uvjete koji su pred njih postavljeni, posebno u području zakonodavstva. Do konačnog, zajedničkog mišljenja Europske unije o reformskoj agendi, potrebno je da Europski parlament zauzme politički stav, a Vijeće Europske unije da formalno odobrenje. Uskoro se očekuje posjet bosanskohercegovačkih parlamentaraca Bruxellesu s informacijama o konkretnom postignutom napretku, poput usvojenog Zakona o Sudu i Zakona o Visokom sudu i tužiteljstvu.
“Očekujemo da ćemo moći zaključiti da su uvjeti ispunjeni, da su ispunjena dva zakona iz područja pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača, te da je potom održana međuvladina konferencija i otvoreni pristupni pregovori s Europskom unijom“, rekao je Davor Ivo Stier, voditelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom.
Kolar je dodao: “Osoba koja će postati glavni pregovarač mora biti stručnjak u tome kako prenijeti potrebe zemlje, a ne samo jednog naroda. Bojim se da političari u Bosni i Hercegovini to još ne razumiju, da sebe vide samo kao predstavnike određenog naroda ili određene skupine.”
Potvrda reformske agende je dobra vijest, slaže se Bruxelles, ali ako političari u BIH ne uspiju ispuniti ove ključne zahtjeve, Bosna i Hercegovina riskira da ne ostvari puni potencijal Plana rasta i daljnji napredak na europskom putu.
izvor:n1info.ba

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više