Dok EU troši milijune, BiH i Kosovo “zatvorili” ljestvicu napretka

Crna Gora, jedan od naših prvih susjeda, apsolutni je rekorder. Zemlja kandidatkinja jučer je zatvorila 13. poglavlje, dok preostalih 20 vlasti razmatra pristupanje. Očekivanja su da će postati članica već 2028. Albanija je otvorila sva poglavlja, ali se i dalje bori s visokom razinom korupcije. Srbija je zatvorila dva poglavlja i od tada stagnira. Na ljestvici su Kosovo i Bosna i Hercegovina najgori.

Nikola Radišić, europski dopisnik N1:

„U kontekstu europskih integracija, samo se Ukrajina i Moldavija spominju kao zemlje koje čine velike korake prema Europskoj uniji, iako je njihovo članstvo u bloku još uvijek daleko. Sve ostale zemlje više se ne spominju u kontekstu brzih europskih integracija. Ono što se zna jest da Sjevernu Makedoniju već neko vrijeme blokira Bugarska, Kosovo blokira vlastita nestabilna politička situacija i slab rad lokalnih vlasti, Srbiju blokira vlada Aleksandra Vučića i način na koji vodi tu zemlju, dok Bosna i Hercegovina nije ispunila ni osnovne uvjete koji joj se godinama postavljaju.“

Svjetski mediji oživjeli su priču o olakšavanju pristupanja Uniji. Tako Telegraph piše da „u novoj eri svjetskih sila, EU teži postati veća, bogatija i jača ‘super Europa’ sposobna oduprijeti se hirovima svjetskih autokrata“. Također navode sljedeće:

“Europska komisija razmatra članstvo ‘korak po korak’, što bi Ukrajini omogućilo da se pridruži bloku s ograničenim pravima dok ne provede sve potrebne reforme. Takav pristup, međutim, stvara domino efekt, jer šest zemalja Zapadnog Balkana, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Srbija, također dugo čekaju na članstvo i zahtijevat će sličan tretman.“

Europski čelnici još nisu javno raspravljali o promjenama u pristupu proširenju. Povjerenica za ovo područje, Marta Kos, pribjegava klišeima kao odgovor na takva pitanja.

Marta Kos, europska povjerenica za proširenje: “Što god radimo u procesu pristupanja, dobivamo odobrenje država članica. Dakle, ovisi o državama članicama kako ćemo postupiti u budućnosti.”

Bosanskohercegovačke vlasti, prvenstveno Vijeće ministara, propustile su niz prilika, ali što je još važnije, propustile su trenutak kada su čelnici Unije bili zainteresirani. Ono čega su se mnogi bojali da se dogodilo, a što same domaće vlasti tek sada shvaćaju, jest da se zbog geopolitičkih odnosa fokus prebacuje na druge zemlje, prvenstveno Ukrajinu, Moldaviju, a vrlo vjerojatno uskoro i na Island.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH: “Možete i sami vidjeti da su institucije EU donekle, recimo to tako, zabavljene tim procesima na geopolitičkoj razini, i nekako imam osjećaj da je sada ta vrsta fokusa i na proširenju, neću reći da je u zastoju, ali se malo usporilo, komunikacija je nekako teža, puno više čekamo odgovore na upite itd.“

Ali činjenica je da se ovaj sastav Vijeća ministara, koji je jučer završio svoj trogodišnji mandat, nije pretjerano izrazio, čega su i sami ministri svjesni.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine: ” Gledam Tegeltiju kad je bio predsjedatelj Vijeća ministara, koliko mjeseci nije bilo sjednica, imali su nagomilanih 500, 600 odluka, ne rade tri, četiri mjeseca, ali naravno da razumijem vaše pitanje, nismo radili kako treba, jer smo imali bolju šansu od naših prethodnika, ako usporedite naše rezultate i njihove, to je nemjerljivo, ljudi, u brojkama i u biti je nemjerljivo, ali ovo je moralo biti puno bolje.“