Inače, Belgija je prva zemlja u Europskoj uniji koja je svojim zaposlenicima ponudila mogućnost četverodnevnog radnog tjedna, javlja RTS .
Svi zaposlenici imaju zakonsko pravo od svog poslodavca tražiti četverodnevni radni tjedan, ali to znači da moraju rasporediti isti broj sati - 38 tjedno - na četiri dana.
Dakle, ne postoji kraće radno vrijeme za istu razinu prihoda, a ideja je prije svega bila dati ljudima fleksibilnost.
U susjednoj Nizozemskoj situacija je drugačija - tamo rade 32 sata tjedno. Nizozemci daju prioritet ravnoteži između privatnog života i radnog vremena te se odlučuju raditi manje sati, bez obzira na to što to može značiti manje prihoda.
Podaci, međutim, pokazuju da Nizozemci održavaju istu razinu produktivnosti čak i kada rade kraće radno vrijeme, ali dugoročna održivost takvog modela je upitna.
U Francuskoj je radni tjedan dugo ograničen na 35 sati, a zaposlenici imaju mogućnost raditi četiri dana - a znači li to manje ili istu plaću ovisi o konkretnom dogovoru s poslodavcima.
Pilotni projekt u Velikoj Britaniji
Najveći svjetski pilotni projekt četverodnevnog radnog tjedna proveden je u Britaniji u 61 tvrtki i donio je zanimljive rezultate. Čak 92 posto tvrtki odlučilo je zadržati ovaj model i nakon šestomjesečnog testiranja, javlja RTS.
Smanjeni osjećaj izgaranja prijavilo je 71 posto zaposlenika, 39 posto ih je reklo da imaju manje stresa, a 37 posto osjetilo je poboljšanje fizičkog zdravlja. I ne samo to - prihodi tvrtki porasli su za čak 35 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.
Neki idu i korak dalje.
Neke zemlje idu korak dalje u ovim testovima i eksperimentima.
Primjerice, na Islandu je praksa kraćeg radnog vremena za istu plaću raširenija, jer se smatra da to može imati motivirajući učinak i da je poanta u kvalitetnijem i učinkovitijem radu, a ne u broju sati.
Njemačke tvrtke također su testirale četverodnevni radni tjedan
Kad je prije dvije i pol godine sedamdeset tvrtki u Njemačkoj započelo eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom, mnogi su sumnjičavo odmahivali glavom. Štoviše, njemački političari bili su oštro protiv toga, tvrdeći da nijedno gospodarstvo nikada nije raslo time što su ljudi radili manje.
Međutim, dvije i pol godine kasnije, 73 posto tvrtki koje su sudjelovale u eksperimentu inzistira na tome da njihovi zaposlenici imaju tri slobodna dana u tjednu, te da za istu ili veću plaću postižu iste ili čak bolje rezultate nego prije.
Studija je pokazala da tvrtke koje su sudjelovale u ovom eksperimentu nisu imale financijske gubitke, da je stres zaposlenika pao za 20 posto, da su im se zdravstveni rezultati poboljšali te da su neke tvrtke primijetile da imaju znatno manje bolovanja.
Unatoč tome, njemački kancelar Friedrich Mertz i većina čelnika njemačkih tvrtki snažno se protive četverodnevnom radnom tjednu, rekavši da to nije pravi potez u vrijeme kada se Njemačka bori s gospodarskom stagnacijom i pati od nedostatka kvalificirane radne snage.
S druge strane, zagovornici skraćenog radnog vremena ističu da upravo digitalizacija i šira upotreba umjetne inteligencije pomažu da se četverodnevni radni tjedan puno šire primjenjuje u cijelom njemačkom gospodarstvu.
U Srbiji ljudi rade 41,3 sata tjedno, u EU 36 sati
Prema službenim podacima Europskog statističkog ureda za 2024. godinu, Nizozemci rade u prosjeku 32,1 sat tjedno, Nijemci 33,9, a radnici u Srbiji 41,3 sata tjedno. Za usporedbu, prosjek Europske unije je 36 sati.
Podaci također pokazuju da svaki četvrti zaposlenik u Srbiji radi više od 45 sati tjedno.
Zabluda da je potrebno manje rada
Odvjetnik Ozren Slović, gostujući u Beogradskoj hronici, rekao je da je pitanje koje profesije mogu "tolerirati" ovakav model rada.
„Umjetna inteligencija će mnoga zanimanja učiniti bržima, lakšima, obavljati neke administrativne poslove, a bit će prostora i za obične ljude da rade puno manje“, kaže Slović.
Smatra da su visokoobrazovani profili, poput IT sektora, mjesta gdje se ovaj model prvo može primijeniti. U Srbiji postoji tvrtka koja na taj način uspješno posluje - Mikroelektronika.
„To je krug ljudi koji pokušava digitalizirati i automatizirati te ubrzati komunikaciju među zaposlenicima“, rekao je Slović.
S druge strane, teško je zamisliti da maloprodaja radi četiri dana u tjednu, ističe Slovic, upozoravajući da bi to stvorilo još veći jaz između onih koji rade u uredu i na terenu.
„Nismo u mogućnosti u potpunosti zaštititi postojeća prava radnika i zakonodavni okvir, stoga nije realno očekivati da ćemo dati i jedan slobodan dan više zaposleniku. S druge strane, koliko se brzo tehnologija mijenja, postupno uvođenje nečega takvog je sigurno na mjestu“, zaključio je Slović.
Pratitelji Instagram profila Belgrade Chroniclea odgovorili su na pitanje što bi prvo odabrali - četiri radna dana i istu plaću ili pet radnih dana i veću plaću. Više od polovice odgovorilo je da bi radili četiri dana.
