
Iran se posljednjih tjedana nalazi u jednom od najnapetijih razdoblja posljednjih godina.
Širom zemlje izbili su masovni prosvjedi koji su, iako potaknuti teškom ekonomskom situacijom, vrlo brzo prerasli u širi izraz nezadovoljstva političkim sustavom i svakodnevnim životom pod strogom kontrolom vlasti.
Neposredni povod za izlazak građana na ulice bila je nagla eskalacija ekonomske krize. Iranski rial nastavio je snažno gubiti vrijednost, inflacija je dosegla razine koje ozbiljno ugrožavaju osnovnu egzistenciju stanovništva, a cijene hrane, energenata i lijekova porasle su do granica koje mnogi više ne mogu pratiti. Sankcije, dugogodišnje loše upravljanje i raširena korupcija dodatno su produbili nepovjerenje građana prema vlastima.
Prosvjedi su se iz Teherana brzo proširili na brojne gradove i provincije, uključujući industrijska središta, studentske kampuse i trgovačke četvrti. Na ulicama su se okupili radnici, studenti, trgovci, umirovljenici i mladi, a zahtjevi su varirali od poboljšanja životnog standarda do otvorenih poziva na političke promjene i veće osobne slobode.
Odgovor vlasti bio je brz i oštar. Sigurnosne snage intervenirale su uporabom suzavca, vodenih topova i, prema brojnim izvještajima, i bojevog streljiva. Zabilježeni su deseci poginulih i veliki broj ozlijeđenih, dok su stotine ljudi uhićene. Posebnu zabrinutost izazivaju informacije o pritvaranju maloljetnika i studenata.
Kako bi ograničila širenje prosvjeda i protok informacija, vlast je u više navrata posegnula za djelomičnim ili potpunim isključenjem interneta i mobilnih mreža. Time je onemogućena komunikacija među građanima, ali i rad neovisnih novinara te organizacija za ljudska prava, što je dodatno povećalo strah i neizvjesnost među stanovništvom.
Iranski politički vrh poručuje kako iza nemira stoje strani utjecaji i pokušaji destabilizacije zemlje, dok istovremeno najavljuje određene ekonomske mjere, poput kontrole cijena i promjena u sustavu subvencija. Međutim, mnogi Iranci smatraju da su takvi potezi zakašnjeli i nedostatni te da ne rješavaju temeljne probleme društva.
Međunarodna zajednica sve glasnije poziva na suzdržanost i poštivanje ljudskih prava, no za sada bez konkretnog učinka na ponašanje vlasti. Iran se tako nalazi u dubokoj krizi u kojoj se ekonomski slom, politička represija i društveno nezadovoljstvo međusobno pojačavaju.
Iako je teško predvidjeti daljnji razvoj situacije, jedno je jasno: nezadovoljstvo u Iranu više se ne može svesti na kratkotrajne izljeve bijesa. Riječ je o dubokoj i dugotrajnoj krizi povjerenja između države i vlastitih građana, čije bi posljedice mogle oblikovati budućnost zemlje u godinama koje dolaze.

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više