
Nakon objave bivšeg reisul-uleme Mustafe ef. Cerića o formiranju “Bosanske pravoslavne crkve”, uslijedile su brojne reakcije javnosti i crkvenih krugova u Bosni i Hercegovini. Agencija MINA zatražila je stav Islamske zajednice u BiH o ovom pitanju.
Iz Ureda za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice navode kako je “za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini neprihvatljivo dovođenje u pitanje djelovanja, organizacije ili kanonske osnove tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini”.
– Tradicionalne vjerske zajednice i crkve u Bosni i Hercegovini imaju svoju autonomiju, historijsku i svaku drugu posebnost koja se mora poštovati. Za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini neprihvatljivo je bilo čije uplitanje u rad crkava i vjerskih zajednica, kao i u njihovu unutrašnju organizaciju. Ovakve rasprave nisu konstruktivne, ne razvijaju, niti potiču međusobno uvažavanje koje nam je u ovom trenutku tako potrebno – navodi se u saopćenju.
Podsjećamo, prošle sedmice dr. Mustafa ef. Cerić predložio je uspostavu autohtone crkve koja bi okupljala pravoslavne vjernike u BiH. Prema njegovom mišljenju, to bi bio logičan nastavak historijskog kontinuiteta autohotone bosanske crkve, koju su u srednjem vijeku smatrale „heretičkom“ i katolička i pravoslavna crkva.
– Razmišljanje o opravdanoj potrebi uspostave, odnosno obnove “Bosanske pravoslavne crkve” ne predstavlja ni provokaciju ni imitaciju, nego prirodan izraz historijskog kontinuiteta i legitimnog prava Bosne na vlastitu duhovnu samosvojnost – napisao je Cerić u svojoj objavi na Facebooku.
On smatra da je “sasvim logično” da Bosna, ako je kroz historiju imala vlastitu crkvu, u savremenom dobu ponovo ima autokefalnu pravoslavnu crkvu s vlastitim kanonima, sjedištem i “jasnom lojalnošću bosanskoj državnosti”.
Cerić zaključuje da to ne bi bilo nijekanje pravoslavlja, “već njegovo ukorjenjivanje u bosanski historijski i kulturni prostor”, te da bi takva crkva bila za Bosnu i njenu suverenost, odnosno za dostojanstvo pravoslavnih vjernika koji Bosnu doživljavaju kao svoju jedinu domovinu, a ne kao produžetak tuđih nacionalnih i crkvenih projekata.
Izvor: dnevni avaz

Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj je poginulo više od 400 nevine djece, a 3. svibnja 1992. bit će upamćen kao jedan od najokrutnijih dana u povijesti Slavonskog Broda, kada je ubijeno najviše djece u jednome danu, njih šestero. Upravo je taj hrvatski grad, u kojemu se nalazi spomenik poginuloj djeci pod nazivom „Prekinuto djetinjstvo“, postao simbolom stradanja djece u Domovinskom ratu.
4. svi 2026.
Pročitaj više
Dostojanstveno i u tišini sjećanja, danas je završen obilazak mjesta stradanja Hrvata središnje Bosne u Domovinskom ratu, u organizaciji Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a Herceg Bosne Županije Središnja Bosna.
2. svi 2026.
Pročitaj više
Svetište Gospe Olovske u Olovu smatra se najstarijim marijanskim hodočasničkim središtem na Balkanu. Prvi pisani tragovi o crkvi kao narodnom svetištu datiraju još iz 1454. godine
1. svi 2026.
Pročitaj više
VIŠE od tisuću motociklista iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva i ove je godine pretvorilo Bjelovar u središte buke, energije i tradicije na legendarnoj prvomajskoj Moto budnici
1. svi 2026.
Pročitaj više