Izgradnja vjetroelektrana u RS dodijeljena firmama bez imovine i referenci

Singapurska tvrtka, koja ne postoji ni godinu dana, dobila je jedan od najvećih energetskih projekata u Republici Srpskoj (RS) – izgradnju vjetroelektrane na jugu Bosne i Hercegovine (BIH) vrijedne oko 800 milijuna eura.

Riječ je o projektu dodijeljenom na temelju sporazuma koji je Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) krajem prošle godine potpisala s konzorcijem tvrtki “Zhongji Construction” iz Kine i “Zodic Energy” iz Singapura.

Tvrtka čak nema ni web stranicu.

Gotovo da nema javno dostupnih informacija o singapurskoj tvrtki “Zodic Energy”, koja nema ni vlastitu web stranicu, a nepoznata je i veza između nje i tvrtke “Zhongji Construction” iz Pekinga.

Ovaj konzorcij nije bio prvi izbor vlade. Posao je izvorno dodijeljen drugom kinesko-singapurskom konzorciju, koji se sastoji od tvrtki “Zhongbo Group” i “China Power”, a koji je s vladom RS-a potpisao ugovor još 2024. godine.

Kako je tada najavila Vlada RS-a, sporazum je u njihovo ime potpisao entitetski ministar energetike i rudarstva Petar Đokić.

Konzorcij se povukao iz projekta

Taj se konzorcij, međutim, povukao iz projekta, za što službeni razlozi nikada nisu objavljeni.

Oglas

U međuvremenu, projekt je dobio ne samo novog investitora već i novo ime. Vjetroelektrana „Trebinje 1“ preimenovana je u „Leotar“ po planini u blizini Trebinja.

Ono što je zajedničko u oba slučaja jest činjenica da su ugovori sklopljeni bez javnog poziva, izravnim dogovorom između Vlade RS-a i investitora.

Iako Zakon o koncesijama RS-a propisuje da se koncesije dodjeljuju putem javnog poziva, on također ostavlja prostor za mogućnost zaobilaženja ovog postupka – ako Vlada ima potpisan ugovor s određenom tvrtkom. Ova zakonska iznimka je korištena u ovom slučaju.

Oglas

Organizacija “Transparency International BIH” upozorava da takvi poslovi “ostavljaju prostor za sumnju u zakonitost postupka i mogućnost favoriziranja određenih investitora ” .

Što se zna o tvrtkama?

“Zodic Energy”, tvrtka koja je podnijela zahtjev za koncesiju, osnovana je u ožujku prošle godine, prema podacima  iz službenog  singapurskog registra tvrtki.

Prema podacima dostupnim na internetu, bavi se proizvodnjom solarnih panela, kao i građevinskim radovima.

Sjedište kineske tvrtke “Zhongji Construction Group”, s kojom su vlasti RS-a također potpisale sporazum, nalazi se u Pekingu, kako je navedeno na  njihovoj web stranici .

Između ostalog, bave se obnovljivim izvorima energije, proizvodnjom dronova, međunarodnom trgovinom, pametnom poljoprivredom. Na svojoj službenoj web stranici navode da godišnje proizvode robu i pružaju usluge u vrijednosti od približno 2,6 milijardi dolara.

Kakva je uloga kineske tvrtke u projektu?

Trenutno nije jasno kakvu će ulogu kineska tvrtka imati u projektu, s obzirom na to da je prema Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srbije, koncesiju zatražila samo “Zodić Energy”.

Na internetu nema kontaktnih podataka za te tvrtke, dok “Zodic” nema ni vlastitu web stranicu.

Na web stranici kineske Zhongji grupe navodi se da su sudjelovali u projektima u nekoliko zemalja svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ali nema detalja o tim projektima.

Kinesko-singapurski konzorcij, koji je odustao od projekta, osnovao je tvrtku “Zhongbo Group doo Banja Luka” u rujnu 2024. godine, ali kada je novi konzorcij preuzeo projekt, kupili su i ovu tvrtku.

Prema poslovnom registru RS-a, banjalučka “Zhongbo grupa” nema kontaktni broj telefona ni e-mail, a kao direktor je naveden Zhang Wei, koji nije bio dostupan za komentar.

Adresa na kojoj su registrirali prostorije, Aleji Svetog Save 7A, uglavnom je zauzeta odvjetničkim uredima, a nema ni traga kineskoj tvrtki.

Što kažu u nadležnom ministarstvu?

Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srbije odgovara da je sporazum o suradnji s kineskom i singapurskom tvrtkom potpisan 3. listopada 2025., bez preciziranja tko ga je potpisao, te da je zahtjev za koncesiju za izgradnju vjetroelektrane podnijela tvrtka “Zodic Energy” iz Singapura.

Naglašavaju da je njihova obveza izgraditi vjetroelektranu, a prvo dobiti potrebne dozvole i novac.

Ako “nema prepreka za provedbu projekta”, dodali su iz Ministarstva, sve bi trebalo biti zaključeno ugovorom o koncesiji.

Investitori su dužni, ako dobiju koncesiju, platiti naknadu od 7,8 milijuna maraka (oko četiri milijuna eura) u proračun RS-a.

Do danas su vlasti RS-a dodijelile dvije koncesije za vjetroelektrane, domaćim i europskim investitorima, obje u Hercegovini.

Netransparentno dodijeljena koncesija

Transparency International BiH objavio je studiju o planiranoj vjetroelektrani, upozoravajući da potpisivanjem izravnog ugovora “investitori stječu značajne dugoročne privilegije bez odgovarajuće provjere svojih tehničkih i financijskih mogućnosti”.

Dodaju da model prema kojem je “Zodic” registriran u Singapuru, a prije njega “China Power”, znači manje obveza izvještavanja i ograničen javni uvid u korisno vlasništvo i novčani tok.

“Ova struktura otežava provjeru vjerodostojnosti investitora i stvara rizik sukoba interesa ili prikrivanja veza između aktera“, kaže organizacija.

Transparency ističe da ovaj slučaj ukazuje na slabosti u sustavu upravljanja prirodnim resursima i velikim infrastrukturnim projektima u RS-u.

„Kada se koncesije dodjeljuju bez natječaja, s ograničenim informacijama o investitorima i bez jasnih kriterija ocjenjivanja, energetska tranzicija prestaje biti razvojna i klimatska prilika, te postaje potencijalni izvor pravnih sporova, financijskih gubitaka i društvenog nepovjerenja“, upozoravaju.

Prije upitni ustupci

Podsjećaju na ranije sumnjive koncesije, poput slučaja “Vijadukta” ili koncesije za rudarenje ugljena dodijeljene ruskoj tvrtki “Comsar Energy” u blizini Termoelektrane Ugljevik.

Odlukom visokog predstavnika, slovenskoj tvrtki “Viaduct” isplaćeno je 57 milijuna eura odštete, nakon što je arbitražni sud u Washingtonu zaključio da je Vlada RS-a 2013. godine nezakonito raskinula ugovor o izgradnji hidroelektrane na rijeci Vrbas.

Vlasti RS-a trenutno su u procesu preuzimanja tvrtke “Comsar Energy RS”, u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Sardarova, koja ima koncesiju za iskopavanje ugljena u Ugljeviku. Sardarov za to traži nešto više od 120 milijuna eura.

Kina je napala Bosnu i Hercegovinu

Europska unija i Sjedinjene Američke Države ranije su upozorile da je BiH među zemljama Zapadnog Balkana koje su “pod napadom” Kine.

Na saslušanju u američkom Kongresu početkom prosinca, predsjednik Pododbora za Europu, Keith Self, upozorio je da Kina „koristi ekonomske sporazume diljem regije kako bi održala svoj zlonamjerni aparat i iskorištavala korupciju na Zapadnom Balkanu“.

Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) u svom izvješću za studeni svrstava Bosnu i Hercegovinu među “najizloženije zemlje kineskom utjecaju na Zapadnom Balkanu”.

Kakvi su planovi za lokaciju?

Vjetroelektrana bi se trebala proširiti na nenaseljeno područje od oko 16 četvornih kilometara, sjeverno od Trebinja.

Za sada, osim sporazuma o suradnji, jedini konkretan korak prema izgradnji vjetroelektrane o kojem je javnost upoznata napravili su vijećnici u Trebinju, koji su krajem studenog usvojili odluku o izradi Prostornog plana za “Vjetroelektranu Leotar”.

Na toj sjednici, Luka Petrović, vršitelj dužnosti direktora Elektroprivrede RS-a, ali i vijećnik Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD) u gradskom vijeću, projekt je opisao kao “ozbiljnu investiciju”.

„Za pristup lokacijama potrebno je izgraditi 87,5 kilometara cestovne infrastrukture, a naravno da je to dugoročna priča. Zainteresirani smo za kupnju energije, ali u skladu s okolnostima i zelenom agendom vidjet ćemo kako još ERS može sudjelovati u projektu“, rekao je.

Izgradnja bi mogla trajati i do sedam godina

Dodao je da bi izgradnja mogla trajati pet do sedam godina.

Sljedeći korak je odobrenje Komisije za koncesije RS-a, što bi trebala potvrditi i Vlada. Nakon toga slijedi izrada projektne dokumentacije, ishođenje dozvola, odabir preciznih lokacija za vjetrenjače, a tek onda pronalaženje financijskih sredstava.

Dajana Milišić, vijećnica oporbene Liste za pravdu i red u Skupštini Trebinja, za RFE/RL kaže da ni nakon sjednice nije jasno koje su tvrtke koje će graditi vjetroelektranu.

„Dođeš na skupštinu, dočeka te takva odluka, a ne znaš ništa o izvođačima koji bi trebali preuzeti taj posao, ozbiljan posao“, rekao je Milišić.

Vjetroelektrana Leotar snage 535 megavata trebala bi godišnje proizvoditi oko 1270 gigavat-sati električne energije, navodi Transparency International u svojoj studiji, što je otprilike desetina trenutne potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini.

izvor: Focus.ba