Kako je nastala Pipi Duga Čarapa: Lik koji je promijenio dječju književnost

Potraga za drugim, iščezlim, onim koji je blizak koliko i vlastito lice, a opet nesaglediv bez ogledala unutarnjeg spoznavanja, temeljna je težnja sa kojom se hrve lirski subjekt ove knjige.

Jedna od najpoznatijih dječjih književnih junakinja, Pipi Duga Čarapa (šved. Pippi Långstrump), nastala je sasvim slučajno, kao odgovor majke na želju bolesne djevojčice za novom pričom.

Sve je počelo 1941. godine u Švedskoj, kada je tada sedmogodišnja Karin Lindgren bila bolesna i ležala u krevetu. Njena majka, Astrid Lindgren, pokušavala joj je skratiti vrijeme pričajući joj izmišljene priče. Karin je jednog dana zatražila da joj ispriča nešto o Pipi Duga Čarapa, ime je izmišljeno nasumično, bez stvarnog značenja.

Astrid je na toj osnovi počela razvijati lik, neobičnu, snažnu djevojčicu sa crvenim pletenicama, koja živi sama bez roditelja, ima konja na trijemu, majmuna kao kućnog ljubimca i ne poštuje nikakva pravila.

Od poklona kćerki do književnog uspjeha

Tri godine kasnije, Lindgren je sve te priče prepisala na pisaćoj mašini i poklonila ih kćerki za deseti rođendan. Ubrzo nakon toga, poslala je rukopis izdavačima, ali su je prvo odbili. Potom je prijavila priču na književni konkurs, gdje je pobijedila. Prva knjiga o Pipi Duga Čarapa objavljena je 1945. godine i doživjela je ogroman uspjeh.

Lik koji je izazvao pažnju i podijeljena mišljenja

U to vrijeme, dječji književni likovi, posebno djevojčice, prikazivani su kao poslušni, pristojni i povučeni. Pipi je bila sušta suprotnost, glasna, samostalna, fizički izuzetno snažna i puna samopouzdanja.

Jedna od najupečatljivijih rečenica iz knjige, koja se često citira i danas, glasi:

“To nikada nisam radila prije, što znači da ću sigurno uspjeti!”

Ovaj citat simbolizira Pipin karakter, vjeru u sebe, spremnost da se okuša u nepoznatom i odbacivanje straha od neuspjeha. Djeca su je obožavala zbog slobode koju je predstavljala, dok su je neki odrasli smatrali neprimjerenim uzorom jer ne poštuje autoritete.

Više od književnog lika

Astrid Lindgren je kroz Pipi pokrenula niz važnih tema o pravima djece, individualnosti, ravnopravnosti i slobodi. Kasnije se i sama aktivno zalagala za dječja prava i društvene reforme, uključujući zabranu fizičkog kažnjavanja djece u Švedskoj.

Knjige o Pipi su prevedene na više od 70 jezika, adaptirane u filmove, serije i pozorišne predstave, a lik Pipe je postao simbol otpora konvencijama i afirmacije dječje mašte.

Lik Pipi Duge Čarape nije nastao kao planski književni projekat, već iz svakodnevne situacije jedne porodice, ono što je počelo kao izmišljena priča za bolesnu djevojčicu, preraslo je u jedno od najuticajnijih djela dječje književnosti 20. stoljeća.

Izvor: radiosarajevo.ba