Koji su znakovi spondiloze, bolesti koja sve više pogađa i mlade?

Spondiloza je opći pojam koji opisuje prirodno trošenje kralježnice, no proces koji stoji iza njega prilično je složen. S godinama, intervertebralni diskovi, koji služe kao amortizeri između kralježaka, gube vodu i elastičnost, što smanjuje njihovu visinu. Tijelo na to reagira stvaranjem koštanih izraslina, takozvanih osteofita, kako bi pokušalo stabilizirati kralježnicu. Iako radiološke snimke pokazuju da čak do 90 posto osoba starijih od 60 godina ima neki oblik spondilotičnih promjena, mnogi ne osjećaju nikakve simptome. Problem nastaje kada te promjene postanu izražene i počnu pritiskati okolne živčane strukture. Najčešće pogađa vratni (cervikalna) i slabinski (lumbalna) dio kralježnice, dok je prsni (torakalni) dio rjeđe zahvaćen zbog potpore koju mu pruža prsni koš.

Bol i ukočenost u vratu ili leđima

Simptomi se najčešće razvijaju postupno i variraju od blage nelagode do iscrpljujuće boli. Najprepoznatljiviji znakovi su bol i ukočenost u vratu ili leđima, koji su najintenzivniji ujutro ili nakon duljeg razdoblja mirovanja, a popuštaju s laganim kretanjem. Mnogi se žale i na zvučne fenomene poput “škljocanja” ili “pucketanja” pri pokretima. Međutim, pravi znak za uzbunu su neurološki simptomi. Ako koštane izrasline ili suženi prostor pritisnu živčani korijen ili leđnu moždinu, mogu se javiti trnci, utrnulost ili slabost koja se širi u ruke ili noge. Kod cervikalne spondiloze česte su i glavobolje koje počinju u potiljku te vrtoglavica, dok u najtežim slučajevima može doći do problema s ravnotežom, hodom, pa čak i gubitka kontrole nad mjehurom ili crijevima, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Dugotrajno sjedenje pred računalom u nepravilnom položaju i fenomen poznat kao “tech neck”, odnosno saginjanje glave prema ekranu mobitela, drastično povećavaju opterećenje na vratnu kralježnicu i ubrzavaju njezino trošenje.

Iako je starenje glavni i neizbježan faktor rizika, na ubrzani razvoj spondiloze značajno utječu i drugi elementi. Genetika igra važnu ulogu, pa osobe s obiteljskom povijesti bolesti kralježnice imaju veći rizik. Prekomjerna tjelesna težina stavlja dodatni pritisak na kralježnicu, a prethodne ozljede mogu godinama kasnije ubrzati degenerativne procese. Ipak, najveći krivac u modernom dobu je sjedilački način života. Dugotrajno sjedenje pred računalom u nepravilnom položaju i fenomen poznat kao “tech neck”, odnosno saginjanje glave prema ekranu mobitela, drastično povećavaju opterećenje na vratnu kralježnicu i ubrzavaju njezino trošenje.

Bol često ometa san, što dovodi do kroničnog umora, razdražljivosti i smanjene koncentracije. Na emocionalnoj razini, stalna borba s boli može izazvati osjećaj frustracije, tjeskobe, pa čak i depresije

Utjecaj spondiloze daleko nadilazi fizičku bol. Kronična nelagoda i ograničena pokretljivost duboko zadiru u sve aspekte svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost česta je posljedica jer dugotrajno sjedenje ili stajanje postaju neizdrživi. Bol često ometa san, što dovodi do kroničnog umora, razdražljivosti i smanjene koncentracije. Na emocionalnoj razini, stalna borba s boli može izazvati osjećaj frustracije, tjeskobe, pa čak i depresije. Osobe se počinju povlačiti iz društvenih aktivnosti koje uključuju kretanje ili duže stajanje, što vodi u socijalnu izolaciju i osjećaj bespomoćnosti.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza spondiloze započinje detaljnim fizičkim pregledom tijekom kojeg liječnik procjenjuje pokretljivost kralježnice, snagu mišića, reflekse i osjet. Kako bi se potvrdila dijagnoza i utvrdio stupanj degenerativnih promjena, koriste se slikovne metode. Obična rendgenska snimka (RTG) može pokazati smanjenje visine diskova i prisutnost osteofita. Za detaljniji prikaz mekih tkiva, poput diskova i živaca, zlatni standard je magnetska rezonancija (MR), koja precizno otkriva postoji li i gdje pritisak na živčane strukture. U nekim slučajevima koristi se i kompjutorizirana tomografija (CT) za bolji prikaz koštanih struktura.

Mogućnosti liječenja i prevencije

Spondilozu nije moguće izliječiti, ali se njezinim simptomima i napredovanjem može uspješno upravljati. Liječenje je u velikoj većini slučajeva konzervativno i usmjereno na ublažavanje boli i poboljšanje funkcije. Ključnu ulogu ima fizikalna terapija koja jača mišiće trupa i leđa, čime se smanjuje opterećenje na samu kralježnicu. Preporučuju se vježbe istezanja te aktivnosti niskog intenziteta poput plivanja, joge ili pilatesa. Za ublažavanje boli koriste se nesteroidni protuupalni lijekovi, a u težim slučajevima i steroidne injekcije. Kirurško liječenje rezervirano je samo za teške slučajeve sa značajnim neurološkim ispadima, gdje je cilj osloboditi pritisnuti živac ili stabilizirati kralježnicu. Prevencija je ključna, a uključuje održavanje zdrave tjelesne težine, redovitu tjelovježbu, pravilno držanje i ergonomsko prilagođavanje radnog mjesta.

Izvor: ordinacija.hr