
Francuska će povećati svoj nuklearni arsenal i ojačati moć odvraćanja uslijed rastućeg rizika da bi globalni sukobi mogli prijeći nuklearni prag, poručio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
“Trenutno prolazimo kroz period geopolitičkih potresa prepunih rizika”, izjavio je Macron tijekom ključnog govora u vojnoj bazi u Bretanji, koja udomljuje francuske podmornice s balističkim projektilima. Dodao je da je neophodno “očvrsnuti” francuski model odvraćanja.
Macron je u svom obraćanju poslao jasnu i oštru poruku potencijalnim prijetnjama: “Naredio sam da povećamo broj nuklearnih bojevih glava u našem arsenalu. više nećemo iznositi brojke koje se tiču našeg nuklearnog arsenala. Da bismo bili slobodni, moraju nas se plašiti. Da bi nas se plašili, moramo biti moćni. Naš sustav odvraćanja je i robustan i efikasan. Svi oni koji bi se usudili napasti Francusku moraju biti svjesni nepodnošljivih troškova koje bi im to donijelo.”
Nova strategija i sumnje u američki štit
Francuski predsjednik je najavio ažuriranje nacionalne doktrine o potencijalnoj upotrebi nuklearnog oružja. Očekuje se da će nova strategija definirati ulogu francuskog arsenala u široj sigurnosnoj arhitekturi Europe, posebno u svjetlu novih pitanja koja su pokrenuli ruska invazija na Ukrajinu i ponovljene tenzije s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u vezi s Ukrajinom, Grenlandom i NATO-om.
Europski lideri sve glasnije izražavaju nesigurnost kada je u pitanju posvećenost SAD-a odbrani Europe pod američkim “nuklearnim kišobranom”. S obzirom na to da je Francuska trenutno jedina nuklearna sila unutar Evuopske unije, njena uloga postaje ključna. “Moramo reartikulirati nuklearno odvraćanje. Europa mora naučiti kako postati geopolitička sila”, poručio je Macron nedavno na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, dodavši da je Francuska već obavila “strateški dijalog” s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i drugim europskim liderima o jačanju suradnje.
Dugo planirani govor održan je unatoč širenju sukoba na Bliskom istoku, uslijed nedavnih zajedničkih američko-izraelskih udara na Iran koji su tijekom vikenda “obezglavili” veći dio tamošnjeg rukovodstva.
Francuska doktrina oslanja se na obrambenu strategiju zaštite vitalnih interesa zemlje. Iako je članica NATO-a, Francuska zadržava potpunu neovisnost nad svojim nuklearnim snagama. Prema francuskom Ustavu, predsjednik je vrhovni komandant oružanih snaga i jedina osoba koja može donijeti odluku o upotrebi ovog oružja. Značajan korak napravljen je i u srpnju, kada su Francuska i Velika Britanija (jedina preostala europska nuklearna sila, iako van EU) usvojile zajedničku deklaraciju koja omogućava “koordinaciju” njihovih nuklearnih snaga uz zadržavanje neovisnostii.
S oko 290 nuklearnih bojevih glava, Francuska je četvrta najveća nuklearna sila svijeta, iza Rusije (više od 4.300), SAD-a (3.700) i Kine (600).
Više od 80 posto francuskih bojevih glava lansira se s podmornica. Francuska posjeduje četiri nuklearne podmornice (Le Triomphant, Le Téméraire, Le Vigilant i Le Terrible) koje su smještene u strogo čuvanoj bazi na obali Atlantika. Od 1972. godine, najmanje jedna podmornica je konstantno u patroli.
Nosač aviona Charles de Gaulle jedini je površinski ratni brod u Evropi sposoban za nošenje nuklearnog oružja, koje se isporučuje putem francuskih borbenih aviona Rafale.
Izvor: klix.ba

Austrijska umjetnica Florentina Holzinger izazvala je veliku pozornost na Venecijanskom bijenalu 2026. performansom u kojem gola izvođačica visi naopačke unutar ogromnog brončanog zvona, šaljući upozorenje na klimatsku krizu i moguće potonuće Venecije.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Skupina od 13 žena i djece povezanih s Islamskom državom rezervirala je karte za povratak u Australiju, objavila je australska vlada.
6. svi 2026.
Pročitaj više
Čak 65% građana Mađarske smatra da bi odlazeći premijer Viktor Orbán trebao odgovarati pred sudom za postupke tijekom svoje šesnaestogodišnje vladavine, pokazuju najnoviji rezultati istraživanja javnog mnijenja.
6. svi 2026.
Pročitaj više
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je večeras, 5. svibnja, da je vojna operacija protiv Irana, pokrenuta u veljači, završena. Naglasio je da kriza nije završena i da sada ulazimo u novu, političku i sigurnosnu fazu, u kojoj će pregovori, Hormuški tjesnac i regionalni odnosi igrati ključnu ulogu, izvijestio je CNN .
5. svi 2026.
Pročitaj više