
Dok Europska unija uvodi stroža pravila za ilegalni boravak migranata u svojim državama članicama, Bosna i Hercegovina se priprema za posljedice tih odluka. Trenutna situacija je stabilna. Nakon zatvaranja kampa Borići kod Bihaća, očekuje se skoro preseljenje kampa u Blažuj kod Sarajeva.
“Situacija je iznimno stabilna i bez ozbiljnih sigurnosnih prijetnji“ – tako stručnjaci opisuju trenutno stanje u području migracija. Međutim, postoji mogućnost da veći izazovi tek predstoje. Trenutno je u tri migrantska kampa smješteno 950 migranata, a kapacitet je puno veći jer kampovi mogu primiti oko 3500 ljudi. Stanovnici Blažuja nestrpljivo čekaju preseljenje kampa, jer su prethodnih godina doživjeli brojne neugodnosti.
“Bilo je stvarno teško, puno ih se ozlijedi ovdje na željeznici. Napiju se, prolaze, valjaju se okolo. Često dolazi do sukoba među njima ovdje na benzinskoj postaji, ali nije ih bilo s lokalnim stanovništvom” rekao je Enver Isaković.
„Posjekli su šumu i sve i svašta. Sad je manje. Ovdje ima puno zemlje, sada kada su otišli, bit će tu još 30 godina, šuma je puna smeća “, dodao je Šefik, još jedan stanovnik.
Općina Ilidža izjavila je da je preseljenje kampa bilo nužno jer je došlo do eskalacije nasilja i teških zločina. Inicijativu državnog parlamentarca Saše Magazinovića potvrdio je Parlament BiH i sada se očekuje provedba odluke. Ministarstvo sigurnosti BiH nije odgovorilo na o fazi provedbe i gdje će kamp biti preseljen.
Postoji veliki broj kriminalnih djela, kamp se nalazi u centru grada, odnosno vrlo blizu centra Ilidže. Nikada nije bio zamišljen kao migrantski centar, već kao privremeno sklonište. Od te privremenosti, postao je trajni problem i vidim da postoji razumijevanje da se to riješi na način koji zadovoljava lokalnu zajednicu, ali i osigurava uvjete za migrante “, rekao je Saša Magazinović, zastupnik u PD PSBIH.
Služba za poslove sa strancima kaže da je ove godine u BiH registrirano 10.200 ilegalnih migranata. Većina ih je iz Afganistana, a povećava se i broj Egipćana.
“U tijeku je priprema Plana tranzicije vezanog za upravljanje kampovima, gdje bi upravljanje trebalo biti preneseno s međunarodnih organizacija na državne institucije, odnosno na Službu za vanjske poslove, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava. Plan je u završnoj fazi i trebao bi biti upućen Vijeću ministara BiH na daljnje odobrenje “, pojasnio je Almin Imamović, zamjenik ravnatelja Službe za vanjske poslove BiH.
U međuvremenu, zemlje EU-a dobit će nove propise koji će im učinkovito dati alate za odvraćanje migranata od ulaska u zapadne zemlje. Zemlje EU-a sada mogu pojedinačno sklapati sporazume s trećim zemljama.
“Postoji i mogućnost da države članice pritvore migrante. Postoji mogućnost da države članice stvore centre za povratak u suradnji s trećim zemljama i tako osiguraju da ljudi kojima nije dopušten boravak u Europi zapravo napuste Europu “, rekao je Rasmus Stoklund, ministar za imigraciju i integraciju Danske.
EU želi rasteretiti države članice. Odluka o vraćanju migranta donesena u jednoj državi članici bit će važeća u svim ostalima. Procjenjuje se da će se pritisak na tranzitne zemlje povećati, a među njima je i Bosna i Hercegovina, jer će zemlje EU moći odbiti zahtjev za azil ako je migrant prethodno prošao kroz zemlju u kojoj je mogao tražiti zaštitu.
izvor: n1info.ba

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više