Može li krizna situacija oko Grenlanda posredno pogoditi BiH?

“Financial Times” piše da druga opcija uključuje ograničenja za američke tvrtke na tržištu EU.

Prema njihovom izvješću, odmazdne mjere se pripremaju kako bi europskim čelnicima dale pregovaračku moć na ključnim sastancima s Trumpom tijekom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ovog tjedna.

Planirane mjere uključuju prethodno pripremljeni popis tarifa, koji je suspendiran do 6. veljače kako bi se spriječila eskalacija, kao i instrument EU-a protiv prisile koji bi mogao ograničiti američka ulaganja i usluge, uključujući velike tehnološke tvrtke.

Paket odmazde obustavljen je u kolovozu kada je EU postigla trgovinski sporazum sa SAD-om.

Veleposlanici EU-a sastali su se u Bruxellesu kako bi pripremili zajednički odgovor na Trumpovu najavu da će od 1. veljače uvesti 10-postotne carine na proizvode iz osam europskih zemalja zbog njihovih aktivnosti na Grenlandu.

Podsjećamo da je Donald Trump zaprijetio uvođenjem carina od 10 posto od 1. veljače na robu iz Velike Britanije, Norveške i šest država EU koje sudjeluju u arktičkim vojnim vježbama na Grenlandu.

Međutim, postavlja se pitanje hoće li globalne igre ponovno utjecati na Bosnu i Hercegovinu?

Ekonomist Igor Gavran smatra da ne bi trebalo biti izravnih posljedica, jer su SAD već ranije praktički onemogućile izvoz na ovo tržište, kada su uvele nerazumno visoku carinsku stopu, pa na ovom tržištu više nemamo što izgubiti.

„Kada je riječ o mogućim dodatnim američkim carinama na uvoz iz EU, one bi svakako mogle imati neizravne negativne učinke na naš izvoz u EU u slučajevima kada kupci naših proizvoda tamo ugrađuju komponente iz BiH u svoje proizvode za izvoz u SAD. Ako im se izvoz zaustavi ili smanji, a proizvodnja i potražnja za našim proizvodima smanji, to bi imalo posljedične negativne učinke na izvoznike iz BIH.

S druge strane, ako bi EU uvela protumjere za američki izvoz u EU, to bi moglo imati pozitivne učinke u smislu otvaranja prostora na tržištu EU za više bh. proizvoda, ako u bilo kojem području na koje se te mjere primjenjuju imamo konkurentne proizvode”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, u svakom slučaju, svaki carinski rat i destabilizacija svjetske trgovine općenito imaju negativne učinke na sve u određenoj mjeri.

„No, dugoročni učinci za cijeli svijet bili bi najgori ako bi EU ponovno popustila agresivnoj imperijalističkoj politici Amerike. Najbolji scenarij za cijeli svijet je povezivanje ‘normalnih’ zemalja diljem svijeta i jačanje međusobne trgovinske i ekonomske suradnje kako bi se zaobišla i izbjegla neurotična politika SAD-a i njihove ucjene i pritisci. Kanada je dobar primjer kako se treba ponašati: umjesto da prihvate robovski odnos sa SAD-om, sada jačaju suradnju s Kinom, a EU bi mogla učiniti isto ako mudrost i ispravnost prevladaju ekonomsku politiku umjesto ideologije. Stav EU prema Kini je nerazumno negativan, umjesto jačanja veza u interesu obje strane. Povezivanje s gospodarstvima Južne Amerike i Indije je pozitivno, ali bez jače suradnje s Kinom nemoguće je postići maksimalne koristi za europsko gospodarstvo“, ističe Gavran, dodajući da bi trenutna situacija u vezi s Grenlandom trebala biti poziv na buđenje mnogim političarima u BiH koji slijepo fantaziraju o strateškom partnerstvu sa SAD-om.

izvor: nezavisne.com