
Ovoga će mjeseca nizom aktivnosti biti obilježeno 30 godina od formalnog potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, događaja iz Pariza koji je uslijedio nakon dogovora iz SAD-a
Ovoga će mjeseca nizom aktivnosti biti obilježeno 30 godina od formalnog potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, događaja iz Pariza koji je stavljanjem potpisa na dokument dogovora, prethodno postignutog u Daytonu u saveznoj državi Ohio, i službeno stavio točku na krvavi rat 90-ih godina koji je odnio više od 100.000 života, rezultirao progonom i etničkim čišćenjem te iz temelja promijenio vizuru jugoistoka Europe, a Bosnu i Hercegovinu definirao kao državu koja i dalje nije ostvarena, bez jedinstvene vizije dugoročne budućnosti, što je pak posljedica nikada riješenih političkih odnosa triju naroda. Unatoč brojnim nesavršenostima, Daytonski mirovini sporazum, osim što je okončao rat, stvorio je i ustavni okvir unutar kojega je, uz malo političke volje, ali i nekada medijacije izvana, ipak moguće funkcionirati. Prva i osnovna politička vrijednost sporazuma sadržana je u preambuli Ustava, odnosno Aneksa 4, koji jasno progovara o konstitutivnim narodima kao osnovnom tronošcu na kojemu se gradi država.
Takav okvir trebao je omogućiti funkcioniranje temeljeno na kompromisu i dijalogu, otvarajući prostor za unošenje konsocijacijskih modela demokratskog funkcioniranja u bosanskohercegovačku političku stvarnost. No, u praksi takvo što nikada nije zaživjelo, najviše zbog krivnje koja postoji u političkim elitama dvaju konstitutivnih naroda – Bošnjaka i Srba koji, koristeći svoju brojčanu prednost, trećem narodu, Hrvatima, oduzimaju pravo na izbor legitimnih političkih predstavnika u institucije vlasti koje su Ustavom, ali i ustavima entiteta određene za predstavljanje naroda. Bošnjaci to iz ciklusa u ciklus rade u kontekstu Predsjedništva BiH i domova naroda, a Srbi u slučaju Vijeća naroda RS-a, a u jednom navratu i kroz izbor dopredsjednika Republike Srpske. Dodatno, i dio predstavnika ,međunarodne zajednice derogirao je određena načela ovog, ali i ranije potpisanog Washingtonskog sporazuma, a poglavito na štetu Hrvata, kojih ionako nema u RS-u uslijed etničkog čišćenja, dok im u Federaciji prijeti potpuno urušavanje političkih prava.No, sve navedene anomalije, primijetit će pravnici, moguće je riješiti pridržavanjem ustavnih načela i okvira koji je zadao Dayton – izmjena izbornog zakonodavstva.
izvor: večernji.ba

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više