Od klinike u Sarajevu do optužnice u SAD: pacijenti i reproduktivni materijal zloupotrijebljeni

Američki državni tužilac u Illinoisu, Kwame Raoul, objavio je da je njegovo tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Khamisa (56) iz River Foresta, navodeći da je prevarom primio više od milion dolara iz federalnih programa Medicaid i Medicare za medicinske usluge i recepte koje u stvarnosti nije pružio pacijentima.

Khamis je u BiH vodio kliniku pod nazivom Northwestern Medical Center, specijaliziranu za medicinski potpomognutu oplodnju. U oktobru 2025. klinika je — prema izvještajima — naglo zatvorila vrata pacijentima bez prethodnog obavještenja.

Istrage koje su pokrenute nakon zatvaranja klinike vode nadležna tijela u BiH — Tužilaštvo Kantona Sarajevo, agencija POSKOK, te Federalna uprava za inspekcijske poslove.

Posebno je zabrinjavajuća situacija bračnih parova čiji je reproduktivni materijal — embriji — i dalje pohranjen u prostorijama klinike na adresi Bulevar Meše Selimovića 17a u Sarajevu. Ti pacijenti nemaju pristup svom biološkom materijalu, a sudbina embrija je neizvjesna.

Optužbe u SAD: prevare, pranje novca, krađa

Prema optužnici iz SAD, Khamis je osumnjičen za šest krivičnih djela — uključujući krađu, pranje novca, prevaru u oblasti zdravstvene zaštite i krivotvorenje. Optužbe se odnose na lažno fakturisanje Medicaid i Medicare programa za usluge koje nikada nisu pružene.

Tužilaštvo ističe da je Khamis — dok je figurirao kao vlasnik klinike i ordinacija u Chicagu — navodno ovjeravao recepte i zdravstvene usluge koje su izdavane od strane studenta iz Bosne, bez adekvatne licence, dok je on sam bio van SAD‑a.

Ako bude osuđen, Khamisu prijeti višedecenijska kazna zatvora.

U BiH nadležna tijela i dalje istražuju rad sarajevske klinike — razmatraju se moguće prevare, propusti u radu i neodgovornost prema pacijentima

Međutim, za sada nema zvanične informacije da je reproduktivni materijal ili embriji vraćen bračnim parovima — činjenica koja izaziva dodatnu zabrinutost.

Sa jedne strane, američko pravosuđe rasvjetljava navodnu prevarantsku šemu — na štetu pacijenata i zdravstvenih programa. Sa druge — pacijenti u BiH čekaju na povratak onoga što legalno pripada njima: njihovog reproduktivnog materijala.

Ovakvi slučajevi podižu pitanje regulatorne kontrole privatnih klinika za medicinski potpomognutu oplodnju, transparentnosti pri radu i zaštite prava pacijenata — kako u bosanskohercegovačkom, tako i u međunarodnom kontekstu.