Ogorec: Europa na rubu uključivanja u veliki rat

–Najsavršeniji ratni planovi prestaju u trenutku kada se ispali prvi metak, podsjetio je Marinko Ogorec na HRT-u , citirajući pruskog feldmaršala Moltkea, naglašavajući da u ratu uvijek postoji nepredvidiva reakcija druge strane.

Iako

je bilo poznato da se u regiji nalaze američke vojne baze, iranski napadi pokrivali su šire područje, uključujući ciljeve izvan vojnih objekata. U međuvremenu je pogođen i Bejrut, a Izraelu je otvorena mogućnost ulaska u Libanon kopnenim putem.

Iran želi eskalaciju i širenje sukoba

Ogorec smatra da je Iran namjerno proširio sukob na Perzijski zaljev. Iranci su trenutno u situaciji u kojoj im odgovara eskalacija na širi Bliski istok, rekao je.

Prema njegovoj procjeni, Teheran pokušava uvući što više zemalja u sukob kako bi promijenio ravnotežu snaga. Napominje da je iransko vodstvo obezglavljeno u prvim minutama borbenih operacija, što je dovelo do početnih, djelomičnih i nepovezanih odluka, ali ostaje pitanje hoće li se uspjeti konsolidirati.

Oko 13 zemalja je već uključeno u rat

Sukob više nije ograničen samo na SAD, Izrael i Iran. Prema dostupnim informacijama, dronovi i rakete bačene su u Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu, Kataru, Omanu, Libanonu, Cipru i Jordanu. Procjenjuje se da je u sukob na različite načine uključeno oko 13 zemalja.

Grčka je poslala vojnu pomoć Cipru, dok su Britanija, Francuska i Njemačka navodno na rubu aktivnijeg uključivanja. Francuska je

poslala nosač zrakoplova Charles de Gaulle u Sredozemno more.

– Sve ovo vodi prema velikom ratu. Nadam se da do toga neće doći, ali rizik od eskalacije je stvaran, upozorava Ogorec.

Hoće li se Europa uključiti?

Ogorec ističe da Izrael i Sjedinjene Američke Države ne brinu o brzom završetku sukoba, dok Iranu odgovara njegovo produžavanje. Što dulje sukob traje, situacija će biti nepovoljnija za Izrael i njegove zapadne saveznike, kaže.

Na pitanje je li koja strana stekla ključnu prednost, Ogorec kaže da je prerano za donošenje zaključaka jer potpune informacije nisu dostupne. Ključno pitanje, dodaje, jest koliko raketnog i balističkog arsenala Iran još ima za nastavak rata.

Strateško bombardiranje i informacijsko ratovanje

Govoreći o novoj fazi sukoba, Ogorec upozorava da rat sada prelazi na stratešku razinu: „Sada dolaze strateški bombarderi i počinju uništavati ono što je pod zemljom“, kaže, aludirajući na napade na iransku vojnu i industrijsku infrastrukturu.

Komentirajući navode da su Amerikanci navodno potopili gotovo cijelu iransku mornaricu, dok se istovremeno pojavljuju informacije da je uništena američka pomorska baza u Bahreinu – Ogorec je rekao da takve vijesti treba shvatiti s oprezom.

– Ovo je informacija, odnosno dezinformacija, u funkciji psihološkog djelovanja. Podržava borbene napore obje strane. Moramo pričekati da se situacija razjasni, naglašava.

Posebno se osvrnuo na napad Iranske revolucionarne garde na veliku saudijsku rafineriju nafte, jednu od ključnih u regiji. Upozorio je da će, ako se proizvodnja poremeti, doći do ozbiljnih globalnih ekonomskih posljedica, koje će neizravno utjecati na zemlje

koje možda nisu izravno uključene u rat, rekao je.

Nuklearno oružje: posljednja opcija režima na rubu kolapsa

Na pitanje poseže li Iran za nuklearnim ili takozvanim “prljavim” oružjem kao za krajnju mjeru, Ogorec odgovara bez oklijevanja.

– Bilo koja zemlja ili režim suočen s potpunim slomom upotrijebio bi sve što ima. Vjerujem da bi svaka zemlja koja ima nuklearno oružje učinila isto – od Rusije, preko Izraela do Sjedinjenih Američkih Država, kaže.

Podsjeća da je Izrael kontinuirano naglašavao da bi iransko nabavljanje nuklearnog oružja predstavljalo egzistencijalnu prijetnju njegovoj sigurnosti.