
Zanimljivu raspravu koja se rijetko može pronaći u javnome prostoru BiH zapodjenuli su zastupnik Naše stranke u Parlamentu Federacije BiH Damir Nikšić i bivši diplomat Bosne i Hercegovine Slobodan Šoja o tome da ih stanje u BiH u značajnoj mjeri podsjeća na Jugoslaviju te su došli do identičnoga zaključka kako je ključni problem odnosa “većina” i “manjina” uništio Jugoslaviju te u najvećoj mjeri nagriza današnju BiH, piše Večernji list BiH
Damir Nikšić je krajnje nekonzervativan političar, ali i umjetnik koji svoja stajališta iznosi i u višeminutnim videoobraćanjima, dok je pak Šoja, koji je povjesničar, pisao kolumne za bh. tiskovine.
Nikšić, političar koji se protivi nacionalizmu, u svojoj izjavi na Facebooku navodi da povijest Jugoslavije nije jednostavno nestala, nego da je njezino nasljeđe duboko ukorijenjeno u političku dinamiku današnje BiH. On tvrdi: “Bošnjaci i Hrvati nisu htjeli Jugoslaviju po mjeri njezina većinskog naroda – Srba, a danas Srbi i Hrvati ne žele BiH po mjeri njezina većinskog naroda Bošnjaka.” Prema Nikšiću, BiH, poput Jugoslavije prije nje, suočava se s problemom dominacije jednog naroda, što je, u konačnici, i bilo ključno za raspad Jugoslavije. Ovaj naglasak na potrebi za dominantnom pozicijom jednog naroda, prema Nikšiću, predstavlja osnovni uzrok svih političkih problema na Balkanu, uključujući i BiH. On vidi rješenje u stvaranju nove političke tvorevine koja bi odbacila nacionalizam i temeljila se na socijalnoj pravdi i ravnopravnosti svih naroda. U njegovoj viziji BiH bi postala “treća Jugoslavija”, simbol regionalne solidarnosti koja bi služila kao alternativni model za nacionalne podjele u zemljama Balkana.
-BiH mora biti snažno artikulirana kao mini treća Jugoslavija, kao jezgro, nukleus, čvorište, nexus regije – zaključuje Nikšić, naglašavajući potrebu za radikalnim raskidom s prošlim političkim i nacionalističkim praksama. S druge strane, Slobodan Šoja, povjesničar i bivši diplomat, na Nikšićevoj Facebook objavi nastavio je da nije iznenađen ovim zaključkom. Šoja, koji je 2006. godine u Oslobođenju objavio feljton pod naslovom “Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i BiH. Nacionalno-politički trouglovi. Historijske paralele i pouke”, smatra kako se, unatoč promjenama na političkoj sceni, osnovne političke dinamike u BiH nisu mnogo promijenile u odnosu na staru Jugoslaviju. Prema njemu, danas se situacija ponavlja. “Ulogu Srba iz Kraljevine preuzeli su danas Bošnjaci, koji se ponašaju na identičan način jer ih na to tjera logika u koju čvrsto vjeruju da je ispravna. Ulogu Hrvata iz Kraljevine uzeli su Srbi u BiH i ponašaju se na identičan način po istoj logici i istom uvjerenju.”
Šoja je svjestan toga da je ideja o zajedničkoj državi uvijek bila ugrožena jer nijedna od strana nije bila voljna prihvatiti ravnotežu moći. Prema njegovu mišljenju, politička dinamika između triju glavnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – u BiH samo je ponavljanje tragike koju je Jugoslavija doživjela u svom kasnijem razdoblju. – Na našoj tragičnoj pozornici igra se stalno jedan komad, samo se glumci mijenjaju – dodaje Šoja, govoreći o neprekidnoj potrebi za dominacijom među narodom koji je oblikovao političku stvarnost bivše Jugoslavije i danas oblikuje BiH. Šoja, međutim, smatra da BiH još uvijek može izbjeći sudbinu Jugoslavije, ali samo ako se okrene politici zajedništva i pomirenja, a ne stalnog sukoba. Za njega, moderna “treća Jugoslavija” mogla bi biti moguće ostvarena ako BiH krene putem integracije, utemeljenoj na europskim vrijednostima, ali s drugačijim pristupom nego što ga današnji EU nudi. – Ako BiH odustane od svjesnog guranja jednih protiv drugih i počne iskreno raditi na zbližavanju ljudi, moguća je moderna “treća Jugoslavija”. Ona bi se mogla stvoriti na načelima Europske unije, ali ne ove današnje, obesmišljene i opasne, već onakve kakva je bila u svojim početnim godinama – smatra Šoja.
Iako se Nikšić i Šoja slažu u pogledu opasnosti koje nacionalizam predstavlja za BiH, razlika u njihovim pogledima leži u prijedlozima za budućnost. Nikšić predlaže radikalnu promjenu i drastičan raskid s nacionalizmom, stvaranje političkog entiteta koji bi bio, u njegovim riječima, “antidodatan” nacionalizmu, dok Šoja ističe važnost spajanja naroda kroz ravnotežu moći, ali u okvirima europskih načela koja bi trebali biti temelj za budućnost. Obojica, i Nikšić i Šoja, prepoznaju temeljni izazov – povijest Balkana pokazuje da narodna dominacija, u svim svojim oblicima, često vodi k podjelama, a politički modeli koji zanemaruju ravnotežu moći i međusobno poštovanje često završavaju u raspadu. Na kraju, BiH se nalazi na raskrižju, gdje se povijesna nasljeđa sudaraju s političkim realnostima, a pitanje o njezinoj budućnosti ostaje jedno od najvažnijih u ovom turbulentnom dijelu Europe.
izvor: večernji ba

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više