Prijavljeni kandidati iz reda Hrvata iz BiH izostavljeni iz izbora za sud u Strasbourgu

Ta se lista upućuje Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, koja donosi konačnu odluku o izboru. Međutim, znakovito je da se na toj listi ne nalazi nijedan pripadnik hrvatskog naroda, iako je bilo prijavljenih kandidata. Time Predsjedništvo nastavlja sustavnu diskriminaciju Hrvata i po pitanju ove pozicije.  

Bosna i Hercegovina je u svojoj povijesti do sada imala dva suca u Europskom sudu za ljudska prava, jedna sutkinja se izjašnjavala kao pripadnica srpskog naroda, a drugi sudac kao pripadnik bošnjačkog naroda. Međutim, Predsjedništvo ovaj put nije htjelo ni predložiti listu na kojoj bi bi bio barem jedan hrvatski kandidat sa svim stručnim potrebnim referencama. Prema neslužbenim informacijama predloženi su Bošnjak Mahir Muharemović, Srbin Predrag Rosavljević i Svjetlana Milišić-Veličkovski, koja se izjašnjava kao ona koja pripada skupini Ostalih.

“U posljednjih 20 ili 22 godine, mi smo imali dva suca ispred Bosne i Hercegovine. Profesorica Ljiljana Mijović i gospodin Faris Vehabović. Stoga je doista nejasno da se barem na listi kandidata, a s ciljem poštivanja svih različitosti Bosne i Hercegovine nije mogla naći barem jedna osoba koja se izjašnjava kao pripadnik hrvatskog naroda”, kazao je za RTV HB ministar pravde BiH Davor Bunoza.

“Znakovito je da u takvom dugom razdoblju baš nijedan nije bio izabran, ali ovo sad prelazi sve zamislive oblike moguće diskriminacije, kada nemamo niti jednog Hrvata ni na listi kandidata. To je izravna posljedica toga da Hrvati već četiri mandata, doduše s jednim mandatom diskontinuiteta, nemaju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH“, mišljenja je Milan Sitarski (IDPI).

Zanimljivo je i da u prethodna dva izbora suca za Europskog suda za ljudska prava, Predsjedništvo na listi od tri predložena kandidata nije imalo niti jednog Hrvata. Što potvrđuje da nije riječ o nekom tehničkom propustu ili slučajnosti nego se planski Hrvate kao jedan od tri konstitutivna naroda pomnožava s nulom. Apsurd cijelog postupka dodatno produbljuje činjenica da je u Povjerenstvu za posljednji izbor bio i Albin Zuhrić, član Demokratske fronte, osoba koja uopće nije ni pravnik. Stoga je očito kako u ovom izboru profesionalni kriteriji, ali ni poštivanje načela konstitutivnih naroda nikako nije u prvom planu.

“Mogu samo istaknuti da su kriteriji da bi netko postao sudac Europskog suda za ljudska prava vrlo jasni. To mora biti osoba koja poznaje praksu Europskog suda za ljudska prava, pravnik visokog ugleda i također da se radi o osobi koja poznaje engleski i francuski jezik. Meni je poznato da od 12 prijavljenih kandidata su se prijavile i osobe koje se izjašnjavaju kao pripadnici hrvatskog naroda, a koje ispunjavaju ove uvjete i doista je simptomatično da se na listi ne nalazi nijedna ta osoba”, objašnjava Bunoza.

Sve to potvrđuje i nastavak namjera unitarističkih pokušaja mijenjanja ustavnog uređenja BiH kroz malverzacije preko tužbi na Europskom sudu za ljudska prava kakav je bio i posljednji propali pokušaj s tužbom Slavena Kovačevića. Iako je procedura za izmjene Ustava BiH jasna i od Daytona do danas u Parlamentarnoj skupštini nije promijenjen niti jedan zarez.

“Oni pokušavaju nemoguće, a nikada to neće uspjeti, ali problem je što nama vrijeme prolazi u tim njihovim pokušajima ostvarenja nemogućeg i destruktivnog. Oni ustrajavaju na tim namjerama, a vidimo da sada Hrvatima ne daju ni teorijsku priliku da budu zastupljeni u Europskom sudu za ljudska prava. Ali to se mora sustavno rješavati na razini Izbornog zakona. I to je odgovor svima onima koji tvrde da nije bitno imaju li Hrvati ili ne svoga člana Predsjedništva. Ne bojim se da će im slučajno uspjeti ti pokušaji, kao što nisu ni do sada uspjeli u samom Europskom sudu za ljudska prava. Ali nije prihvatljivo i nije normalno jedan od tri konstitutivna naroda bude s te pozicije ‘a priori’ isključen”, zaključio je Sitarski.

Predsjedništvo BiH i ovim izborom pokazuje kako se sustavno isključuju Hrvati te da samo štiti interese Bošnjaka i Srba. Ostaje samo dvojba je li prije svega dvojici članova Predsjedništva koje su birali Bošnjaci, cilj  pokušati progurati nekog novog suca koji će služiti njihovim interesima ili je cilj prolongirati izbor do daljnjega kako bi i dalje na poziciji ostao sudac Faris Vehabović kojemu je odavno istekao devetogodišnji mandat, a imao je vrlo kompromitirajuću ulogu u slučaju “Kovačević”.

Više u prilogu:

izvor: rtv-hb.