Radnici u Sloveniji dobivaju više slobode: 80‑90‑100 je novi trend koji fascinira Evropu

To je dio šire reforme tržišta rada, čiji je cilj zadržati iskusne zaposlenike u zaposlenju, uz bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Što znači model “80-90-100”?

Novi sustav uključuje tri ključne stavke:

80% radnog vremena – zaposlenik radi kraće radno vrijeme (npr. četiri dana u tjednu ili šest sati dnevno),

90% plaće – prima gotovo punu plaću unatoč kraćem radu,

100% doprinosa – mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaća se kao da je zaposlenik zaposlen s punim radnim vremenom.

Drugim riječima, radnici dobivaju više slobodnog vremena bez značajnog gubitka prihoda ili budućih mirovinskih prava.

Tko ima pravo na ovaj režim?

Sljedeće će imati pravo na model “80-90-100”:

radnici stariji od 58 godina, ili

oni s najmanje 35 godina radnog staža.

Prijava nije automatska – predviđen je dogovor između zaposlenika i poslodavca, što omogućuje prilagodbu potrebama tvrtki i specifičnostima radnih mjesta.

Fleksibilniji oblici rada

Zaposlenici će moći birati kako organizirati skraćeno radno vrijeme, uključujući:

jedan slobodan dan u tjednu,

dugi vikend,

ili kraći radni dan tijekom tjedna.

Ova fleksibilnost je posebno važna za fizički zahtjevnije poslove i sektore s velikim opterećenjem uposlenika.

Zašto se uvodi ova mjera?

Slovenska vlada navodi nekoliko ključnih razloga:

starenje radne snage i nedostatak kvalificiranih radnika,

potreba da se iskustvo starijih zaposlenika dulje zadrži u tvrtkama,

smanjenje bolovanja i izostanaka s posla,

povećanje ukupne produktivnosti.

Model “80-90-100” zamišljen je kao kompromis između interesa radnika, poslodavaca i javnih financija.

Koliko će to koštati?

Procjene pokazuju da će nova mjera imati i proračunski trošak, jer država pokriva dio razlike u doprinosima. Međutim, vlasti vjeruju da će se dio troškova kompenzirati duljim ostankom radnika u zaposlenju i manjim pritiskom na mirovinski sustav.

Širi značaj za regiju

Slovenija je među prvim zemljama u regiji koje sustavno uvode ovu vrstu modela rada. Iskustva iz ove zemlje mogla bi poslužiti kao primjer drugim europskim zemljama, ali i zemljama zapadnog Balkana koje se suočavaju sa sličnim demografskim i tržišnim izazovima.

Ako se pokaže uspješnim, model “80-90-100” mogao bi postati nova referenca za buduće reforme rada u Europi – posebno u društvima koja brzo stare, a istovremeno se suočavaju s nedostatkom radne snage.