Rast cijena goriva prijeti europskim aviokompanijama, upitni su ljetni letovi

U središtu krize nalazi se Hormuški tjesnac, čija blokada već tjednima destabilizira globalna naftna tržišta. Prema upozorenju Međunarodne agencije za energiju, Europa raspolaže zalihama avionskog goriva za svega nekoliko tjedana, što otvara pitanje održivosti ljetnog reda letenja.

Problem je dodatno naglašen strukturnom ovisnošću Europe o uvozu. Kako ističe profesor sa Sveučilišta u Antwerpenu Wouter Dewulf, europske zemlje proizvode znatno manje kerozina nego što troše, a razlika se pokriva uvozom, ponajviše s Bliskog istoka. Sličnu ocjenu daje i energetski stručnjak Thierry Bros, upozoravajući da smanjeni rafinerijski kapaciteti čine Europu ranjivom na globalne poremećaje.

Unatoč tome, Francuska zasad ne očekuje neposrednu nestašicu. Vlasti navode da strateške zalihe mogu pokriti oko dva mjeseca potrošnje, dok operativne zalihe na aerodromima omogućuju kontinuitet prometa u kratkom roku. Ključnu ulogu pritom imaju infrastruktura i alternativni pravci opskrbe, uključujući veze s rafinerijama i terminalima poput onih u Le Havreu.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi produljenje sukoba moglo donijeti ozbiljnije posljedice već na jesen, osobito ako se ne stabilizira promet kroz Hormuški tjesnac.

Za putnike, prvi udar već je vidljiv – cijene karata. Gorivo danas čini i do 40 posto ukupne cijene leta, a njegovo poskupljenje izravno se prelijeva na krajnje korisnike. Niskotarifne kompanije posebno su izložene, zbog čega sve češće ukidaju manje profitabilne linije.

U slučaju otkazivanja, putnici u Europskoj uniji imaju pravo na povrat novca ili alternativni let, pod uvjetom da su o promjeni obaviješteni najmanje 14 dana unaprijed. Međutim, dodatne odštete najčešće izostaju jer se ovakve situacije tretiraju kao izvanredne okolnosti.

I dok trenutačni pokazatelji sugeriraju da bi se ljetna sezona mogla održati bez većih poremećaja, sve će ovisiti o razvoju geopolitičke situacije i stabilnosti opskrbnih lanaca u nadolazećim mjesecima.