
Kolumnist Večernjeg lista Borislav Ristić jučer je točno predvidio da bi SAD uskoro mogao, zajedno s Izraelom, udariti na Iran. U svom tekstu analizira kako bi na situaciju s Iranom mogla reagirati Kina, koja je glavni suparnik SAD-a iz vizure Donalda Trumpa.
“Pregovori oko iranskog nuklearnog programa u Ženevi nastavljaju se u sjeni Trumpovih prijetnji zračnim udarima, za što je u Perzijski zaljev dovukao moćnu američku armadu. Za mnoge analitičare to je znak da se napad na Iran čini neizbježnim jer bi povlačenje tolike sile bez udara izgledalo kao poraz, pa se pregovori u Ženevi vide samo kao traženje opravdanja za rat“, napisao je Ristić u petak 27. veljače.
Ristić smatra kako je čitav američki angažman oko iranskog nuklearnog programa samo “maskarada za nešto drugo. A to drugo bi bila, naravno, Kina“.
Prenosimo njegovo razmišljanje u cijelosti.
“Zato su, dok govorimo o Iranu, oči ustvari uprte u Kinu i nagađanju o tome kako će Kina reagirati na ‘drugu fazu’ američko-izraelskih udara na Iran. Prema jednima, Peking neće učiniti ništa kako bi izbjegao sukob s Amerikom, bar zasad. Prema drugima, Kina bi mogla pomoći Iranu u stilu zapadnjačke mantre o Ukrajini, prema kojoj Zapad tu samo pomaže u obrani od ruske agresije.
Kina, kao supersila u nastanku, svakako zasad želi izbjeći direktan sukob s Amerikom. Za to će vjerojatno doći vrijeme kad na red dođe Tajvan. S druge strane, Iran je od strateškog značaja za Kinu zato što predstavlja ključno čvorište na novom kineskom “Putu svile”, u koje je uložila basnoslovan novac, pa neće moći gledati skrštenih ruku Trumpov pokušaj da glumi Busha mlađeg i bombama uvodi demokraciju u Iran.
Zbog toga će Kina morati poduzeti nešto u slučaju napada na Iran kako bi obranila svoju reputaciju supersile. Već su napadi prošle godine upalili alarm, pa je Kina pokrenula program suradnje s Iranom u pružanju vojne tehnološke pomoći. Tako Iran sada više ne koristi GPS, već kineski satelitski navigacijski sustav, što znatno otežava praćenje i presretanje iranskih raketa, a navodno su im isporučili i raketne i radarske sustave.
Kina ima još jednu moguću polugu pritiska za odvraćanje napada na Iran, a to je okolnost da Kina danas dominira u svjetskoj proizvodnji i kontroli rijetkih minerala, pa tu polugu može iskoristiti i ovim povodom kao što ju je već jednom efikasno iskoristila protiv Trumpovih tarifa. No, to bi mogao biti i mač s dvije oštrice, jer bi korištenje dominantne pozicije kao oružja za pritisak moglo okrenuti Zapad ka traženju alternativnih ponuđača.
Još jedno ograničenje za Trumpovu strategiju napada na Iran predstavlja najavljena Trumpova posjeta Pekingu krajem travnja. Trump tamo sigurno ne želi doći na štitu fijaska u Iranu, već sa štitom još jedne od njegovih ‘mirovnih misija’. Ako Pentagon, kako se govorka, planira ‘višetjednu kampanju’ u Iranu, onda je jasno kako smo vjerojatno tek danima udaljeni od početka američko-izraelskih udara na Iran”.
Napad na Iran uslijedio je jutro nakon objave Ristićevog teksta.
Ristić nastavlja: “Drugi važan činilac koji će utjecati na Trumpovu odluku o napadu je približavanje izbora za Kongres, a znamo da američka demokracija najbolje funkcionira kada u izgledu ima neki dobar rat. U ovoj prilici će, tako, novac za izbore poteći iz izraelskih fondova ka republikanskim kandidatima za Kongres samo ako Trump pokaže odlučnost u ratu protiv tradicionalnog glavnog neprijatelja Izraela.
Naravno, novac ponekad ne rješava sve. Naročito zato što je Trumpova vanjska politika već unijela dubok razdor kod njegovih MAGA-glasača. Kako god, stiješnjen ovako gustim hodogramom, Trump mora djelovati brzo i odlučno, prihvaćajući rizik da se u tom poduzeću i oklizne. U tome će mu svu pomoć ponuditi Kina, koja će izbjeći direktan sukob, ali će Iranu pružiti svu pomoć u vojnoj tehnologiji, obavještajno i ekonomski.
Amerikanci i Kinezi su zadnji put ratovali u Koreji. Sada ćemo, povodom Irana, izvjesno gledati nastavak tog rata, samo drugim, proxy sredstvima“, zaključuje Ristić.

Austrijska umjetnica Florentina Holzinger izazvala je veliku pozornost na Venecijanskom bijenalu 2026. performansom u kojem gola izvođačica visi naopačke unutar ogromnog brončanog zvona, šaljući upozorenje na klimatsku krizu i moguće potonuće Venecije.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Skupina od 13 žena i djece povezanih s Islamskom državom rezervirala je karte za povratak u Australiju, objavila je australska vlada.
6. svi 2026.
Pročitaj više
Čak 65% građana Mađarske smatra da bi odlazeći premijer Viktor Orbán trebao odgovarati pred sudom za postupke tijekom svoje šesnaestogodišnje vladavine, pokazuju najnoviji rezultati istraživanja javnog mnijenja.
6. svi 2026.
Pročitaj više
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je večeras, 5. svibnja, da je vojna operacija protiv Irana, pokrenuta u veljači, završena. Naglasio je da kriza nije završena i da sada ulazimo u novu, političku i sigurnosnu fazu, u kojoj će pregovori, Hormuški tjesnac i regionalni odnosi igrati ključnu ulogu, izvijestio je CNN .
5. svi 2026.
Pročitaj više