Robert Golob: “Minimalac uvijek iznad praga siromaštva”

Minimalna plaća u Sloveniji ove će godine iznositi 1.482 eura bruto, što je 15,97 posto više nego prošle godine, potvrdio je slovenski ministar rada Luka Mesec. Kako je izvijestio Forbes Slovenia, pozivajući se na izjavu ministra rada, trošak za poslodavce zbog 16%-tnog povećanja minimalne plaće bit će manji i iznosit će 11,2%. Doprinosi se ne odbijaju izravno od minimalne plaće, već od 60% prosječne plaće.

U Sloveniji nije samo povećana minimalna plaća, već će uzročno povećanje minimalne plaće biti popraćeno i povećanjem godišnjeg bonusa, koji se mora isplatiti najmanje u iznosu minimalne plaće (1.482 eura), kao i zimskog bonusa, odnosno božićnice, koji se isplaćuje u iznosu najmanje polovice minimalne plaće, što iznosi 741 euro, izvještava Forbes Slovenija.

Slovenija protiv Bosne i Hercegovine

Slovenska minimalna plaća gotovo je dvostruko veća od minimalne plaće u BiH, koja u bh. entitetu Federaciji BiH od siječnja ove godine iznosi 1.605,47 KM bruto i 1.027 KM neto.

U drugom bh. entitetu RS-u, minimalna plaća razlikuje se ovisno o stupnju stručne spreme. Minimalna plaća za radna mjesta za koja je potrebno minimalno trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje utvrđena je u bruto iznosu od 1.558,19 KM, odnosno u neto iznosu od 1.050,00 KM.

Minimalna plaća za poslove koji zahtijevaju najmanje četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje iznosi 1.672,13 KM bruto i 1.100,00 KM neto.

Najniža plaća (visoko obrazovanje) iznosi 2.081,97 KM bruto i 1.350,00 KM neto, dok minimalna plaća za radna mjesta koja zahtijevaju najmanje visoko obrazovanje iznosi 2.245,90 KM bruto i 1.450,00 KM neto.

Razlike u razinama dohotka između Slovenije i BiH su značajne, ali ove dvije zemlje su jednake u reakciji javnosti i retorici na povećanje minimalne plaće.

Slovenska rasprava o minimalnoj plaći postavlja pitanje: Trebamo li jačati kupovnu moć radnika plaćama ili pokušati potaknuti rast poreznim olakšicama koje slabe fiskalne temelje države?

Vezano za zahtjev slovenskih poslodavaca da vlada smanji porezno opterećenje plaća umjesto povećanja minimalne plaće, ministar rada te zemlje Luka Mesec rekao je da bi takav potez u praksi značio preraspodjelu novca na štetu građana. Kako je istaknuo, smanjenje doprinosa ne bi rasteretilo društvo, već bi zapravo prebacilo novac koji se trenutno izdvaja za javne sustave iz “lijevih džepova” radnika u “desne džepove” kapitala. Mesec je, javlja STA, naglasio da porezi ne služe opterećenju gospodarstva, već financiranju ključnih javnih usluga poput mirovinskog sustava, zdravstva, obrazovanja i infrastrukture. Upozorio je da bi smanjenje doprinosa dovelo do toga da će se te usluge u budućnosti morati plaćati izravno iz privatnih džepova građana.

Reakcije Trgovinske i obrtničke komore

Nezadovoljna je i Slovenska gospodarska komora (GZS), koja je već reagirala na povećanje minimalne plaće rekavši da je to “opasan predizborni potez” u kojem je vlada žrtvovala gospodarstvo za svoje političke interese.

Poduzeća će se morati prilagoditi, što bi moglo značiti gubitak radnih mjesta, kao i povećanu inflaciju i pritisak na javne financije, upozoravaju, izvještava Forbes Slovenija.

Obrtničko-poduzetnička komora (OZS) kaže da je povećanje minimalne plaće za 16 posto, bez poreznog rasterećenja, preveliko opterećenje za mala poduzeća u Sloveniji.

Za razliku od njih, Konfederacija slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) smatra da je vlada povukla dobar potez povećanjem minimalne plaće te da ne bi imali ništa protiv da ona bude veća.

Minimalac prvi put prelazi prag rizika od siromaštva

Jučer se u raspravu o minimalnoj plaći, koja će ove godine u Sloveniji prvi put prijeći prag siromaštva, uključio i slovenski premijer Robert Golob, rekavši da su poslodavci i prije slali upozorenja, pa tako i kada su uvedene obvezne isplate zimskih praznika. „Sjetite se predviđanja istih tih poslovnih ljudi o tome kako će tvrtke bankrotirati, preseliti se u Hrvatsku i ne znam što još. Svaki put kada moraju podijeliti dio dobiti sa svojim zaposlenicima, koriste istu retoriku o tome kako će se svijet urušiti. Gdje oni žive? Ne razumiju da bez zaposlenika neće biti dobiti“, naglasio je slovenski premijer.

Dodao je da je slovensko gospodarstvo najbolje u posljednje četiri godine, a kreditni rejting zemlje je na najvišoj razini do sada, te da bi minimalnu plaću u budućnosti trebalo prilagođavati prema zakonskom automatizmu, kako više nikada ne bi pala ispod praga rizika od siromaštva.

U Sloveniji ukupno obvezno opterećenje doprinosima za socijalno osiguranje iznosi oko 38% bruto plaće, od čega zaposlenik snosi 22,10% kroz odbitke od svoje plaće, a poslodavac 16,10%.

Pregled minimalne plaće u svijetu

U nastavku slijedi pregled najviših iznosa minimalnih plaća u svijetu u 2026. godini.

Luksemburg plaća najvišu minimalnu plaću od svih zemalja na svijetu, 3.670 USD (3.165 EUR) mjesečno za naučnike starije od 18 godina. Nekvalificirani radnici u dobi od 18 i više godina primaju 3.051 USD (2.638 EUR), oni u dobi od 17 do 18 godina: 2.446 USD (2.110 EUR), a oni u dobi od 15 do 17 godina: 2.293 USD (1.978 EUR).

Na Novom Zelandu, koji je treći na ljestvici deset zemalja s najvišom minimalnom plaćom prema podacima objavljenim na web stranici Pebl , minimalna plaća iznosi 13,38 američkih dolara po satu za radnike starije od 16 godina, odnosno oko 2335 američkih dolara mjesečno.

Nasuprot tome, u Nigeriji će radnik zaraditi minimalnu plaću, a ta zemlja ima jednu od najnižih minimalnih plaća na svijetu, samo 48,37 američkih dolara. Najniže plaće u Europi primaju radnici u Sjevernoj Makedoniji: 679,15 USD, Albaniji: 479,90, Bugarskoj: 638,83 i Turskoj: 612,68 USD, dok će nasuprot tome radnik u Irskoj koji prima minimalnu plaću zaraditi 2.713 američkih dolara.

Minimalna plaća za Novozelanđane koji se obučavaju ili započinju novi posao iznosi 10,71 USD (18,80 NZ$) po satu, ili oko 1868 USD (3256 NZ$) mjesečno.

Minimalna plaća u Nizozemskoj iznosi 16,70 USD (14,40 EUR). Nizozemska vlada više ne određuje dnevnu, tjednu ili mjesečnu minimalnu plaću, ostavljajući poslodavcima da se dogovore o fiksnom broju radnih sati tjedno. Kvalificirani radnici (pripravnici i oni koji stječu prvo ozbiljno radno iskustvo) mlađi od 21 godine primaju nižu minimalnu plaću:

20 godina: 13,36 USD (11,52 EUR), 19 godina: 10,02 USD (8,64 EUR), 18 godina: 8,35 USD (7,20 EUR), 17 godina: 6,60 USD (5,69 EUR), 16 godina: 5,76 USD (4,97 EUR) i 15 godina: 5,01 USD (4,32 EUR).

izvor: Forbes BiH