Špinat skuplji od mesa u BiH

FAO, koji kao ključni izvor informacija i statistike pruža podatke o hrani i poljoprivredi za više od 245 zemalja, u svojoj godišnjoj usporedbi za prvi mjesec 2026. ističe pad cijena od 0,6 posto, no informacije nekoliko naših udruga za zaštitu proizvođača upućuju na zaključak da se taj trend u našoj zemlji nije zaživio.

„Nismo primijetili da su neke cijene pale , ne značajno. U praksi, cijene možda neće rasti, ali potrošači se, vjerujem, uglavnom žale na siromaštvo“, rekla je predsjednica Udruge potrošača općine Kakanj „Potrošač“ Ferida Kulović.

Istaknula je da je jasno da cijene osnovnih namirnica treba sniziti, tim više što se često događa da zbog povećanja cijene jednog energenta, primjerice plina, koji je kod nas poskupio, cijene automatski “podivljaju”.

Dodala je da se građani žale na cijene te da njezina udruga, kada primijeti ‘nenormalnu cijenu’, to prijavljuje saveznom inspektoratu.

Povećanje cijena, istaknula je, posebno je uočljivo na primjeru voća i povrća.

„Većina pritužbi građana odnosila se na voće i povrće. Konkretno, uspoređivali su cijenu špinata, koja se kreće od osam do deset maraka, s cijenom kilograma mesa. Voće je također u posljednje vrijeme znatno poskupjelo, pa se cijena grožđa kreće od devet do 12 maraka. Koji si to umirovljenik može priuštiti?“, pita Kulović.

Spomenula je da su cijene limuna i banana, voća koje se ne uzgaja u našoj regiji, uglavnom porasle, ali da je upravo iz te perspektive zabrinjavajuće spomenuti porast cijene špinata , koji je uobičajena poljoprivredna kultura u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Kluba potrošača Odžak, Redžo Omerbašić, dodao je da situacija na terenu nije sjajna, ali da se cijene ipak stabiliziraju.

„Kupovna moć je pala za nekoliko postotaka, tako da u prvoj polovici godine očekujemo blagu stabilizaciju cijena. Jasno je da će se, uz isplatu većih mirovina i naknada radnicima, to u dogledno vrijeme promijeniti, jer cijene hrane prate cijene energenata, plina i električne energije“, naglasio je Omerbašić.

Kaže da se često događa da na tržištu bude viška robe, pa dođe do popusta, što je konkretno dovelo do niže cijene pilećeg mesa, te da je zbog te pojave cijena brašna u granicama normale, ali jedna pojava ga ipak brine.

„Građani su se u studenom i prosincu više žalili nego sada, posebno na pekarske proizvode i meso čija je cijena utrostručena u odnosu na razdoblje prije dvije godine. Govedina je koštala između 10 i 12 maraka, a sada je 30. To smatram neobjašnjivim, jer prerađivači uvoze meso, nema proizvodnje. Nema ulaganja u poljoprivredu, tov, poljoprivredni sektor je zanemaren, pa se oslanjamo na uvoz, a zemlja koja uvozi, a ne hrani, to nije dobra ekonomska politika“, zaključio je Omerbašić.

izvor: Radio Sarajevo