Srednja Bosna 1992.–1994.: historiografski osvrt američkog vojnog povjesničara

Prema Shraderu, sukob nisu započele hrvatske snage, već je riječ o planskoj i koordiniranoj vojnoj operaciji Armije BiH, pripremanoj mjesecima unaprijed.

Tko je Charles R. Shrader?

Dr. Shrader je:
doktor povijesti sa Sveučilišta Columbia
bivši predavač na West Pointu, Ratnoj školi i Školi Glavnog stožera američke vojske
autor brojnih znanstvenih radova iz vojne povijesti
sudionik vojnih misija u Vijetnamu, Italiji i Njemačkoj
Njegovo istraživanje temelji se na:
tisućama arhivskih dokumenata
razgovorima s izravnim sudionicima i svjedocima
obilasku gotovo svih ključnih

„Priča o ratu ispričana je naglavačke“

“Nakon svega što sam proučio, postalo mi je jasno da je cijela priča ispričana naglavačke“, izjavio je Shrader u jednom intervjuu.

Prema njegovim nalazima, odluka o napadu na hrvatske snage donesena je u političkom i vojnom vrhu u Sarajevu već u jesen 1992. godine, dok su konkretne operacije na terenu započele početkom 1993.

Shrader posebno kritizira način na koji su pojedine presude ICTY-a u Haagu donesene bez potpune vojne slike i razumijevanja odnosa snaga na terenu.

Prvi napadi Armije BiH već u siječnju 1993.

Prema Shraderovoj analizi, Armija BiH već u siječnju 1993. pokreće koordinirane napade u Srednjoj Bosni, s ciljem presijecanja ključnih komunikacija HVO-a,posebno na pravcu:

• Kiseljak – Busovača – Vitez

Dana 23. siječnja 1993. blokirana je regionalna prometnica kod Kaćuna, a već 27. siječnja iz pravca Zenice, Lašve i Dusine započinje snažan napad na Busovaču, u kojem je sudjelovalo oko 8.500 vojnika Armije BiH.

Ovi napadi, navodi Shrader, bili su uvod u veliku ofenzivu iz travnja 1993., nakon koje se sukobi šire na Vitez, Travnik, Novi Travnik i druge općine.

Pet brigada, mudžahedini i Zelena legija

U napadima je sudjelovalo najmanje pet brigada Armije BiH, vrlo heterogenog sastava, uključujući:

• regularne postrojbe
• mudžahedinske jedinice
• pripadnike tzv. Zelene legije

Shrader ističe da se radilo o ranije planiranoj operaciji Glavnog stožera Armije BiH, čiji je cilj bio razbijanje hrvatskih prostora u Srednjoj Bosni i otvaranje nove bojišnice protiv HVO-a.

HVO nije imao ni plan ni snagu za ofenzivu

Američki vojni povjesničar naglašava da HVO u Srednjoj Bosni nije imao ni plan ni kapacitete za ofenzivne operacije.

„Svatko tko razumije vojne odnose snaga jasno vidi da Hrvati nisu započeli sukob“, zaključuje Shrader, odbacujući tvrdnje o navodnom planu etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.

Uloga propagande i međunarodne percepcije

Shrader upozorava i na snažan propagandni aparat muslimanske strane, koji je, uz potporu pojedinih islamskih zemalja te njihovih medijskih i obavještajnih mreža, uspješno oblikovao međunarodnu percepciju rata.

Istodobno su, navodi, sustavno prešućivani zločini Armije BiH, djelovanje mudžahedina, etnička čišćenja te politički i vojni dogovori iza kulisa.

Studija koja i danas izaziva kontroverze

Shraderova knjiga i danas se smatra jednim od najdetaljnijih vojno-povijesnih istraživanja rata u Srednjoj Bosni. Njegovi zaključci predstavljaju ozbiljan izazov službenim interpretacijama rata u Bosni i Hercegovini, ali i poziv na cjelovitije i objektivnije sagledavanje sukoba.

izvor: kockicetv.ba