Četiri scenarija, od optimizacije leta do potpune kontrole zračnog prometa u slučaju krize…
Nestašica mlaznog goriva više nije teorijska vježba za europsku zrakoplovnu industriju. Kako globalne napetosti i nesigurnost u opskrbi povećavaju pritisak na energetska tržišta, vlade i tvrtke konkretno analiziraju što će se dogoditi ako ne bude dovoljno mlaznog goriva za sve.
Prema novinama “Corriere Della Sera”, Europa još nije u alarmantnoj situaciji. Zalihe postoje i mreža je u stanju nositi se s pojedinačnim nedostacima. Međutim, nedostaje točan i ažuran pregled stvarnih rezervi na kontinentalnoj razini, dok se u najgorem slučaju, potpunog prekida opskrbe, letovi mogu jamčiti samo do jeseni.
U tom kontekstu, industrija se priprema za četiri moguća scenarija, od blagih mjera štednje do potpunog izvanrednog stanja.
Scenarij 1: Uštede i uklanjanje otpada (−10% do −20%)
U prvoj fazi sustav se ne smanjuje, već optimizira. Europska unija mogla bi suspendirati pravilo koje prisiljava zrakoplovne tvrtke da obavljaju većinu letova kako bi uštedjele slotove, čime bi se izbjegli poluprazni letovi. Ova mjera mogla bi uštedjeti do 8% goriva.
Paralelno s tim, poboljšane zračne rute bit će izravnije, s manje čekanja i na optimalnim visinama, što će donijeti dodatne uštede. U ovoj fazi putnici će osjetiti mali utjecaj, dok sustav nastavlja funkcionirati gotovo normalno.
Scenarij 2: Umjerena ograničenja (−25% do −40%)
Na ovoj razini intervencija postaje izravnija. Svaka zrakoplovna tvrtka dobit će određenu kvotu goriva, na temelju prethodnih aktivnosti.
Također će se uvesti minimalna stopa popunjenosti (oko 75%): letovi s malim brojem putnika bit će otkazani ili povezani.
Jedna od najočitijih mjera bit će zabrana kratkih letova (manje od 500 km) tamo gdje postoji alternativa vlakom, posebno na brzim prugama.
U ovoj fazi putnici zaista počinju osjećati ograničenja.
Scenarij 3: Upravljanje krizama (−50%)
Ovo je scenarij bez presedana u mirnodopsko vrijeme. Sustav više nije optimiziran, njime se upravlja kako bi se izbjegao kolaps.
Gorivo se distribuira centralno prema prioritetima:
-40% za bitne veze (otoci, rute bez alternativa, minimalni interkontinentalni letovi)
-30% za kritični prijevoz (lijekovi, hrana, humanitarna pomoć)
-20% za poslovna putovanja na glavnim rutama
-10% kao državna strateška rezerva
Svaki let moraju odobriti vlasti. Pravila tržišnog natjecanja mogu se suspendirati kako bi se omogućila suradnja između tvrtki, dok se male zračne luke mogu privremeno zatvoriti.
U ovoj fazi, letenje postaje ograničena usluga i više nije tržišna ponuda.
Scenarij 4: Potpuna izvanredna situacija (-65% i više)
U najekstremnijem scenariju, europsko zrakoplovstvo ulazi u krizno stanje. Kontrola se prebacuje na središnju razinu: Europska komisija mogla bi postati jedini kupac goriva i distribuirati ga prema obveznom rasporedu.
Eurocontrol će izrađivati dnevni plan leta za cijelu Europu, odlučujući tko leti, a tko ne.
Samo će sljedeće ostati funkcionalno:
-neke minimalne međukontinentalne veze
U ovom trenutku, zrakoplovstvo više ne funkcionira kao industrija, već kao kritična infrastruktura kojom upravlja država.
U biti, dilema nije samo tehnička, već politička. Glavno pitanje nije koliko goriva ima, već tko odlučuje kako će se ono koristiti. A u takvoj krizi svaka litra više nije samo energija, već strateški izbor.

Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) svečano je u Mostaru otvorila prvi certificirani Centar za obuku kontrolora zračnog prometa u Bosni i Hercegovini, čime je napravljen važan iskorak za domaće civilno zrakoplovstvo.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Umirovljenici u Federaciji Bosne i Hercegovine u kolovozu bi trebali primiti uvećane mirovine, nakon drugog redovitog usklađivanja u ovoj godini.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Krajem lipnja, odnosno početkom srpnja 2026. godine, u Bosni i Hercegovini evidentiran je 109.121 blokirani račun poslovnih subjekata, što je za 263 više nego mjesec ranije, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
2. srp 2026.
Pročitaj više
Poljoprivrednici u Ljubuškom privode kraju ovogodišnju berbu ranog krumpira, a iako sezonu ocjenjuju prosječnom, već godinama upozoravaju na isti problem – kronični nedostatak radne snage.
30. lip 2026.
Pročitaj više