
Nakon burne novogodišnje noći, u kuhinji obično ostane mnogo hrane – od pečenih jela, mesa, pa sve do salata i deserta. Prvi siječnja često je rezervisan za opuštanje, doručak kasnije ujutro i polagano uživanje u ostacima sinoćnjeg slavlja.
Međutim, možda ćete se zapitati kako sačuvati hranu da ostane sigurna i ukusna, a istovremeno izbjeći stres zbog bakterija ili kvarenja.
Rashladite ostatke hrane odmah nakon jela
Dijetetičarka i stručnjakinja za sigurnost hrane Jennifer McGruther ističe da je najvažnije da ostatke stavite u frižider što prije, idealno unutar dva sata od pripreme. “Bakterije se brzo razmnožavaju na sobnoj temperaturi, a posebno nakon obilnih obroka gdje se kombinuju različiti sastojci”, kaže McGruther. Stoga, može vam poslužiti i ovaj trik. Podijelite veliku količinu hrane u manje, plitke posude. To omogućava da se jelo brže ohladi i smanjuje rizik od razvoja bakterija.
Označite i zabilježite datume
Preporučuje se i da svaku posudu s ostacima označite datumom kada ste jelo spremili. Prema USDA Food Safety and Inspection Service (FSIS), većina ostataka hrane može se čuvati u frižideru od tri do četiri dana, a u zamrzivaču i do nekoliko mjeseci, ovisno o vrsti jela. Oznake pomažu da izbjegnete situacije kada zaboravite koliko dugo je hrana stajala, što je posebno korisno u periodu nakon praznika kada se obroci ne jedu odmah.
Podgrijavanje: temperatura je ključna
Kada dođe trenutak da ostatke podgrijete, stručnjaci iz MSU Safe Food & Water Programa savjetuju da se hrana zagrije na minimalnu temperaturu od 70°C, posebno meso, perad i jela s umacima. “Brzo podgrijavanje u malim porcijama pomaže očuvanju okusa i teksture, ali i sigurnosti hrane”, kaže dijetetičarka Julia Zumpano.
Mikrovalna pećnica može biti praktična, ali je dobro promiješati hranu tokom podgrijavanja kako bi se zagrijala ravnomjerno. Alternativno, tava ili rerna pružaju bolju kontrolu temperature, posebno za meso i pečena jela.
Skladištenje po vrstama hrane
Neki restoranski trikovi za kućnu upotrebu pomažu da hrana ostane svježa duže.
Meso i perad: čuvajte u hermetički zatvorenim posudama u frižideru, odvojeno od povrća i salata.
Salate i svježe povrće: najbolje u originalnim posudama ili papirnatim ubrusima koji upijaju vlagu.
Kuhani umaci i juhe: skladištite ih u plitkim posudama radi bržeg hlađenja.
Deserti i peciva: čuvajte na sobnoj temperaturi ako ne sadrže kremasti nadjev, ili u frižideru ako sadrže mliječne proizvode.
Kreativni načini za korištenje ostataka
Novogodišnji duh može se prenijeti i u kreativno korištenje ostataka hrane. Primjerice, ostatke hrane možete iskoristiti za doručak, kao i za pripremu juha i variva. Ovi trikovi ne samo da smanjuju bacanje hrane, već i pružaju praktične, brze obroke za prvi januar, kada je želja da se odmori i uživa u mirnom početku godine.
Izvor: klix.ba

Izreka da jedna jabuka dnevno drži doktora podalje nije nastala bez razloga. Jabuka je jedna od rijetkih namirnica koju je lako uvrstiti u svakodnevnu prehranu, a donosi niz konkretnih koristi. Ne radi se o „čarobnoj zaštiti“, nego o malim navikama koje dugoročno čine razliku.
6. svi 2026.
Pročitaj više
Ugledni kardiokirurg Jeremy London upozorio je na četiri ključna rizika za zdravlje koje, kako kaže, dosljedno izbjegava kako bi povećao šanse za dug i kvalitetan život, prenosi LADbible.
4. svi 2026.
Pročitaj više
Citrusno voće poput naranče, grejpa i limuna poznato je po visokom udjelu vitamina C, a prema savjetima stručnjaka, vrijeme konzumacije može utjecati na njegovu podnošljivost i apsorpciju.
3. svi 2026.
Pročitaj više
Glukozamin se već desetljećima nalazi na samom vrhu ljestvice najprodavanijih dodataka prehrani na svijetu. Milijuni ljudi svakodnevno ga konzumiraju s jasnim ciljem: ublažiti bolove u koljenima i kukovima te pokušati zaustaviti neumoljiv proces propadanja hrskavice. Iako se o njegovoj učinkovitosti često raspravlja, znanstvena podloga iza ove molekule otkriva fascinantan mehanizam njezina djelovanja na ljudsko tijelo.
1. svi 2026.
Pročitaj više