Sumorna budućnost BiH: prijeti slom ekonomije, a najteže tek dolazi

Ova ocjena posljedica je uvida u svjetske izazove koji se očekuju u iduće dvije godine, a koji će se zasigurno reflektirati i na Bosnu i Hercegovinu.

Očekivanja u 2026.

Naime, Svjetski ekonomski forum u svojem novom izvješću o rizicima za 2026. godinu objavio je kako ispitanici geoekonomsku konfrontaciju i državni oružani sukob stavljaju na vrh dvogodišnjih izgleda rizika, pri čemu su dezinformacije također istaknute, piše portal Večernjeg lista BiH. Rizici za okoliš, koji su posljednjih godina bili među glavnim kratkoročnim problemima, sada su nešto niži. Multilateralni sustav je pod pritiskom. Pad povjerenja, smanjenje transparentnosti i poštivanja vladavine prava, uz pojačani protekcionizam, prijete dugogodišnjim međunarodnim odnosima, trgovini i ulaganjima te povećavaju sklonost sukobima, navodi se, uz ostalo, u izvješću. Geoekonomska konfrontacija odabrana je kao glavni rizik koji će najvjerojatnije izazvati materijalnu globalnu krizu u 2026., a taj je odgovor odabralo 18% ispitanika, povećavajući navedeni rizik za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu. Nakon toga slijedi državni oružani sukob, koji je odabralo daljnjih 14% ispitanika.

U svijetu koji je već oslabljen rastućim rivalstvima, nestabilnim opskrbnim lancima i dugotrajnim sukobima u opasnosti od regionalnog prelijevanja, takva konfrontacija nosi sustavne, namjerne i dalekosežne globalne posljedice, povećavajući krhkost države.

Za Bosnu i Hercegovinu ovakav razvoj situacije ne ide na ruku. Političke nestabilnosti u zemlji dodatno će biti osnažene zbog izborne kampanje, a ekonomija će zbog manjka reformskog zamaha ispaštati kao i uvijek, piše Večernji.ba. Nadalje, početak primjene CBAM-a na uvoz proizvoda u EU, koji će opteretiti naše izvoznike, uvijek prisutna problematika s prometnim lancima opskrbe, kao i prijetnja stavljanja na tzv. sivu listu u kontekstu MONEYVAL/FATF standarda, najveći su izazovi pred domaćom ekonomijom koja će, kao što je vidljivo, biti dodatno opterećena i globalnim nestabilnostima o kojima govori novo izvješće Svjetskog ekonomskog foruma.

Ekonomski rizici, uzeti zajedno, pokazuju najveći porast rangiranja u sljedeće dvije godine. Gospodarski pad i inflacija porasli su za osam pozicija, a sličan porast prati i rizik od pucanja imovinskog balona. Tehnološki razvoj i nove inovacije pokreću prilike s golemim potencijalnim koristima – od zdravstva i obrazovanja do poljoprivrede i infrastrukture, ali također dovode do novih rizika u svim domenama, od tržišta rada, integriteta informacija do autonomnih sustava naoružanja. Dezinformacije te kibernetička nesigurnost rangirani su na 2. odnosno 6. poziciji u dvogodišnjoj perspektivi. Nepovoljni ishodi umjetne inteligencije rizik su s najvećim porastom rangiranja tijekom vremena, krećući se od 30. mjesta na dvogodišnjoj perspektivi do 5. mjesta na 10-godišnjoj perspektivi.

Za deset godina…

A na pitanje što nas očekuje u idućih 10 godina, rizici za okoliš i dalje dominiraju globalnim krajolikom rizika, kao što su to činili od 2017. Ekstremni vremenski uvjeti, gubitak bioraznolikosti i kritične promjene u Zemljinim sustavima svrstavaju se među vodeće pozicije, odražavajući njihovu kumulativnu i sustavnu prirodu. Tri četvrtine ispitanika opisuju ekološke izglede kao “turbulentne” ili “olujne”, njihovu najpesimističniju procjenu u svim kategorijama rizika… Svi navedeni rizici mogu se usko povezati i sa stanjem u BiH, zemlji kandidatkinji na europskom putu, koja, nažalost, nije napravila dovoljan iskorak kako bi počela s provedbom reformi koje nas moraju pripremiti u gospodarskom, ali i ekološkom smislu za ono što nas očekuje… Povezivanje s EU-om jedini je način za smanjivanje opasnosti koje prijete.•

Svi navedeni rizici mogu se usko povezati i sa stanjem u BiH, zemlji kandidatkinji na europskom putu, koja, nažalost, nije napravila dovoljan iskorak.