1. Zarazna očna bolest iskorijenjena u Australiji
Zarazna očna bolest koja može uzrokovati ožiljke na kapcima, uvrtanje trepavica prema unutra i na kraju sljepoću ako se ne liječi – trahom – više ne predstavlja prijetnju u Australiji. Riječ je o vodećem zaraznom uzroku sljepoće u svijetu, no nakon desetljeća javnozdravstvenih napora usmjerenih na njegovo suzbijanje, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ovog je tjedna potvrdila da je Australija postigla ovaj važan cilj.
Zemlja je uložila značajne napore, osobito u udaljenim zajednicama Aboridžina i stanovnika Torresovog prolaza, kako bi iskorijenila trahom, koji je jedna od 21 bolesti i skupine bolesti koje WHO svrstava u zanemarene tropske bolesti.
Ove bolesti pogađaju više od milijardu ljudi diljem svijeta i mogu imati ozbiljne zdravstvene, društvene i ekonomske posljedice. Najčešće se javljaju u zapostavljenim i siromašnim zajednicama koje nemaju pristup osnovnim uslugama poput čiste vode, sanitarnih uvjeta i zdravstvene skrbi.
Australski ministar zdravstva i skrbi za starije, Mark Butler, izjavio je: „Eliminacija trahoma velika je pobjeda za zdravlje očiju zajednica diljem Australije, osobito onih čiji su životi bili pogođeni bolešću koja je u potpunosti sprječiva. Ovaj značajan uspjeh rezultat je vodstva Aboridžina i stanovnika Torresovog prolaza, predanosti zajednice i kontinuiranih ulaganja tijekom mnogih desetljeća.“
2. Ptica kivi ponovno se vraća na Novi Zeland
Iz južne hemisfere ovog je tjedna stigla još jedna dobra vijest – projekt očuvanja ptice kivija uspješno je priveden kraju. Fotografije ove nacionalne ptice Novog Zelanda, prepoznatljive po dugom, tankom kljunu i mekanom smeđem perju, mogu se vidjeti posvuda – od kovanice od jednog dolara pa sve do, pomalo ironično, bočnih strana zrakoplova ratnog zrakoplovstva (jer kivi ne može letjeti). Ipak, u posljednjih sto godina rijetko ga se moglo vidjeti u divljini.
Nekada je zemljom lutalo više od 12 milijuna ovih ptica, no kombinacija predatora i gubitka staništa smanjila je njihov broj na oko 70.000. No ovog je tjedna objavljeno da projekt očuvanja u području Wellingtona daje vrlo ohrabrujuće rezultate.
Projekt Capital Kiwi započeo je 2022. godine ponovno naseljavanje mladih ptica u ruralna područja oko grada. Od tada je pušteno ukupno 250 ptica, a čak 90% mladih preživjelo je – što znatno nadmašuje početni cilj projekta od 30%.
U utorak je održan događaj na kojem su kiviji doneseni u banketnu dvoranu novozelandskog parlamenta, gdje su se okupili brojni ljudi kako bi proslavili uspjeh ove inicijative.
Osnivač projekta, Paul Ward, izjavio je za Guardian: „Rad na povratku kivija zajednički je cilj koji ima iznimnu snagu. Ono što večeras posebno veseli jest činjenica da projekt daje rezultate i pokazuje što je moguće kada ljudi rade zajedno.“
3. Na drugom kraju svijeta još je dobrih vijesti za ptice
Zagonetni slavuj, poznat po svom melodičnom i složenom pjevu, bilježi porast brojnosti u Engleskoj. Ova selica svake godine krajem travnja stiže iz zapadne Afrike, gdje provodi tek nekoliko tjedana u potrazi za partnerom i označavanju teritorija. Svoju prisutnost slavuj najčešće odaje upravo prepoznatljivim pjevom – koji je ponekad i jedini način da se otkrije njegova blizina. Ove male smeđe ptice iznimno su povučene i rijetko ih se može vidjeti.
Iako se od 2015. godine nalaze na Crvenom popisu organizacije Birds of Conservation Concern, stručnjaci za zaštitu prirode sada bilježe oporavak njihove populacije. British Trust for Ornithology izvijestio je o porastu od 8,9% u broju pjevajućih mužjaka između 2014. i 2024. godine. Također, prošle godine na rezervatima RSPB-a zabilježen je drugi najveći broj jedinki u više od deset godina.
Alan Johnson, voditelj RSPB-a za Kent i Essex, optimističan je u pogledu daljnjeg rasta brojnosti te ističe da su slavuji „pokazatelji zdravlja šireg ruralnog krajolika“. Tijekom šetnje kroz Northward Hill, rezervat s najvećom populacijom pjevajućih mužjaka, Johnson je rekao: „Slavuji su indikator onoga što se događa u ovim šumskim i grmolikim staništima. Ova današnja šetnja pokazuje mi da je stanje prilično dobro – stanište im odgovara i ima ih mnogo. Trenutno je to najčešća ptica koju mogu čuti. To nije nešto što se često može reći. Obično biste čuli jednog ili dva, ali sada smo okruženi njima.“
Ipak, upozorio je da šumske ptice u cjelini još nisu izvan opasnosti. Njihove populacije i dalje opadaju zbog smanjenja broja kukaca, intenziviranja poljoprivrede, promjena u korištenju zemljišta i klimatskih promjena.
4. Čak 57 vlada okupilo se na prvoj konferenciji posvećenoj napuštanju fosilnih goriva
Kolumbija je ovog tjedna bila domaćin prve svjetske konferencije na visokoj razini posvećene postupnom ukidanju nafte, plina i ugljena. Predstavnici 57 država okupili su se u obalnom gradu Santa Marta na dvodnevnim razgovorima, dok su neposredno prije toga održana četverodnevna savjetovanja civilnog društva.
Konferenciju su organizirale vlade Nizozemske i Kolumbije, a proizašla je iz nezadovoljstva sporim napretkom koji se često povezuje s godišnjim COP samitima.
Osim uspostavljanja novih međunarodnih suradnji, najavljeno je i osnivanje novog međunarodnog znanstvenog panela za energetsku tranziciju. Pojedine države dodatno su unaprijedile vlastite planove za postupno ukidanje fosilnih goriva. Tako je Kolumbija prošlog tjedna objavila nacrt plana, dok je Francuska u utorak predstavila smjernice za uklanjanje ugljena iz elektroenergetskog sustava do 2027. godine te prestanak ovisnosti o nafti i fosilnom plinu do 2045., odnosno 2050. godine.
Iako, prema Amnesty Internationalu, nije donesen „formalni politički zaključak“, nizozemska ministrica za klimu Stientje van Veldhoven istaknula je da je konferencija zamišljena kao „ubrzavač djelovanja“.
Candy Ofime, istraživačica i pravna savjetnica za klimatsku pravdu pri Amnesty Internationalu, pozitivno je ocijenila inovativan i uključiv pristup konferencije: „Konferencija je usvojila participativniji i cjelovitiji pristup od većine multilateralnih samita, uključujući doprinos autohtonih naroda, afro-potomaka, djece i mladih, sindikata i nevladinih organizacija“, izjavila je.
Razgovori će se nastaviti na drugoj konferenciji koja će se održati u Tuvaluu 2027. godine.
5. Mit o „povratku ugljenu” je opovrgnut
Sukob u Iranu ima globalne posljedice, osobito kada je riječ o opskrbi plinom. Oko petine svjetskog ukapljenog prirodnog plina (LPG) redovito prolazi kroz Hormuški tjesnac. Otkako je krajem veljače došlo do blokade tog ključnog prolaza, opskrba je znatno smanjena, a preostale količine su poskupjele.
Kao odgovor na to, neke su zemlje najavile povećanje proizvodnje električne energije iz ugljena ili preispitivanje planova njegova ukidanja, što je potaknulo zabrinutost zbog mogućeg povratka ugljena. Međutim, nova analiza pokazuje da će taj porast biti znatno manji nego što se ranije pretpostavljalo.
Analizu je proveo analitički centar Ember, a prenio Carbon Brief, prema kojoj se ove godine očekuje globalni rast proizvodnje električne energije iz ugljena od najviše 1,8%. Štoviše, stvarni porast mogao bi biti i manji jer se radi o „najgorem mogućem scenariju“.
Stručnjaci ističu da projekti čiste energije postaju sve privlačniji za ulaganja. Suzie Marshall, savjetnica za politiku u analitičkom centru E3G, izjavila je za Carbon Brief: „Vidimo moguće odgode zatvaranja i veću iskorištenost postojećih termoelektrana na ugljen kao razumljive hitne mjere kako bi se osigurala opskrba energijom, ali ne i ulaganja u nove projekte na ugljen… Svako kratkoročno povećanje potrošnje ugljena koje se može pojaviti kao odgovor na ovu energetsku krizu samo prikriva dugoročan strukturni pad.“
6. Znanstvenici su otkrili način kako žene s preeklampsijom mogu zaštititi zdravlje srca u budućnosti
Povišeni krvni tlak tijekom trudnoće, poznat kao preeklampsija, pogađa između 3% i 8% trudnica diljem svijeta. Obično se razvija nakon 20. tjedna trudnoće i može dovesti do oštećenja organa kod majke, a ako se ne liječi, može ugroziti i život djeteta. Dugoročno, povećava i rizik od razvoja srčanih bolesti kasnije u životu.
No znanstvenici s Oxforda sada su identificirali iznenađujuće jednostavnu metodu koja bi mogla smanjiti rizik od srčanog udara, moždanog udara i potencijalno prerane smrti: svakodnevno mjerenje krvnog tlaka.
Studija, objavljena u časopisu Hypertension, obuhvatila je 112 žena koje su kod kuće svakodnevno mjerile krvni tlak i unosile rezultate u aplikaciju. Na temelju tih podataka liječnici su prilagođavali terapiju. Druga skupina od 108 žena nije provodila ovakva mjerenja, već je primala standardnu skrb, koja je uključivala tek nekoliko kontrolnih mjerenja i manje individualizirano smanjenje terapije tijekom osam tjedana nakon poroda.
Kontrolni pregledi šest do devet mjeseci kasnije pokazali su da su žene koje su svakodnevno pratile tlak imale manje krute arterije – stanje povezano s povišenim krvnim tlakom, stvaranjem ugrušaka te povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara. Trenutno su u tijeku dodatna istraživanja kako bi se procijenilo kako ovu praksu redovitog praćenja proširiti na širu populaciju.
Sonya Babu-Narayan, klinička direktorica fondacije British Heart, koja je financirala istraživanje, izjavila je: „Radujemo se rezultatima većih studija s duljim praćenjem kako bismo vidjeli na koji način ovaj pristup može spasiti živote žena.“
