Agenciji "Sec One" prijeti kazna od 500 KM jer je njihov zaposlenik službenim oružjem ubio Elmu Godinjak.
Elma Prusac-Godinjak ubijena je 1. svibnja u sarajevskom naselju Dobrinja, a za njezino ubojstvo osumnjičen je njezin suprug Tarik Prusac, s kojim je bila u procesu razvoda.
Prema dostupnim informacijama, zločin se dogodio pred njihovom petogodišnjom kćeri, što je dodatno šokiralo javnost u Bosni i Hercegovini.
Tarik Prusac bio je uposlenik zaštitarske agencije "Sec One" i radio je u osiguranju i zaštiti jedne banke u Sarajevu. Kako je potvrđeno, koristio je službeni pištolj koji nije ispalio nakon smjene, a upravo je to oružje, prema istražiteljima, korišteno za počinjenje ubojstva.
Posebnu pozornost javnosti privukla je činjenica da je zaštitarska agencija "Sec One" tek sljedeći dan, nakon što su mediji objavili da je njihov zaposlenik osumnjičen za ubojstvo, prijavila policiji nestanak oružja.
Prema važećim zakonskim propisima, za takav propust agenciji prijeti kazna od samo 500 KM, što je izazvalo brojne reakcije i pitanja o odgovornosti unutar sigurnosnog sustava.
Dodatni šok je činjenica da je Tarik Prusac 2016. godine osuđen zbog nasilja nad članovima obitelji, točnije zbog premlaćivanja majke i brata.
Stoga se sve češće postavlja pitanje kako bi osoba s takvom osudom mogla dobiti dozvolu za rad u zaštitarskoj agenciji i pristup službenom vatrenom oružju.
Prema Zakonu, nadzor nad radom zaštitara koji osiguravaju banke spada u isključivu nadležnost Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (FMUP), dok inspekcijski nadzor nad zaštitarskim agencijama provode FMUP i kantonalna ministarstva unutarnjih poslova.
Javnost sada traži odgovore na pitanja jesu li nadležne institucije pravovremeno provele potrebne provjere i je li se tragedija mogla spriječiti.
Portal Crna-Hronika ranije je pisao o mogućim propustima Federalne uprave policije, navodeći da su u siječnju ove godine primljene prijave da neki zaštitari nose vatreno oružje u svoje domove, ali da na te prijave nije bilo odgovora.
Slučaj femicida u Dobrinji sada je pokrenuo ozbiljna pitanja o kontroli rada sigurnosnih agencija, izdavanju licenci i odgovornosti institucija koje nadziru privatni sigurnosni sektor.
