Zašto BiH ne može pristupiti fondu Europske unije koji bi mogao spasiti domaću poljoprivredu?

U vremenu velikih geopolitičkih izazova, narušenih transatlantskih partnerstava, kao i stalne prijetnje međunarodnim odnosima, vidljivo je kako Europska unija nastoji osnažiti svoju poziciju prostora u kojemu će većinu potreba zadovoljavati korištenjem vlastitih resursa, ali će se otvarati i novim tržištima poput južnoameričkog, pri čemu valja uputiti na nedavno postignuti sporazum EU-a i zemalja Mercosura – Argentine, Brazila, Urugvaja i Paragvaja, kojim se stvara jedno od najvećih svjetskih područja slobodne trgovine. Iako sporazum sa sobom nosi dozu opreza i strepnje europskih poljoprivrednih proizvođača koji se pribojavaju kako će ovo omogućiti jeftinijim poljoprivrednim proizvodima iz Južne Amerike lakši plasman, a u konačnici bolju konkurentnost u odnosu na europske, povjerenik za poljoprivredu Europske komisije Christophe Hansen već je ranije najavio svojevrsni sigurnosni mehanizam u obliku milijarde eura za ublažavanje mogućih negativnih učinaka, a nedavno je i potvrdio kako će uvoz iz Južne Amerike ipak biti ograničen kroz pomno planirane kvote koje će se uvoditi postupno. Što ovo znači za BiH, koja nije članica EU-a?

U prvom redu na tržište susjednih zemalja mogli bi doći proizvodi koji su jeftiniji, a koji bi se onda mogli prenijeti i na tržište Bosne i Hercegovine, dodatno urušavajući konkurentnosti domaće proizvodnje. No, umjesto defetizma, pesimizma i kritike, valja odgovoriti na pitanje što je rješenje za BiH. A ono je upravo ispunjavanje standarda i uvjeta koje traži Europska unija kako bi zemlja konačno mogla pristupiti fondu IPARD III, koji je za zemlje zapadnog Balkana otvorio pristup za impresivnih 990 milijuna eura, što je tek dio jer ukupni iznosi ovise i o financiranju zemalja korisnica. U vremenu kada je pitanje subvencija domaće proizvodnje visoko na listi prioriteta europskih zemalja, BiH ne smije ostati postrani te oslonjena isključivo na domaće proračune koji su, unatoč povećanju iznosa poticanja, nedovoljni za zadovoljiti sve ono što traže proizvođači hrane. Podsjećamo, IPARD III obuhvaća podršku za pet zemalja: Tursku koja će dobiti 430 milijuna eura, Srbiju koja računa na 288 milijuna eura, Sjevernu Makedoniju za koju je osigurano 97 milijuna eura, Crnu Goru kojoj je EU odobrio 63 milijuna eura te Albaniju koja kroz ovaj EU program dobiva 112 milijuna eura.

Bosna i Hercegovina trenutačno ne može koristiti sredstva iz IPARD programa Europske unije zbog neispunjenih političkih i tehničkih preduvjeta. Jedan od ključnih tehničkih zahtjeva je uspostava i akreditacija Decentraliziranog sustava implementacije (DIS). Večernji list doznaje i kako je zastoj nastao zbog protivljenja Republike Srpske, iako bi upravo tom entitetu sredstva Europske unije najviše odgovarala.

Iako je Bosna i Hercegovina ostvarila određen napredak u programiranju sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II), što je rezultiralo odobrenjem nacionalnih programa do 2019. godine, još uvijek nije uspostavljena potrebna IPARD struktura.

Europska je komisija u svojem posljednjem izvješću jasno upozorila kako Bosna i Hercegovina treba poboljšati koordinaciju sektora i ojačati administrativne kapacitete na svim razinama vlasti, donosi Vecernji.ba. Bosna i Hercegovina još uvijek treba uspostaviti potrebne institucionalne strukture kako bi koristila Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD). Također bi trebala razviti savjetodavnu službu za poljoprivredu. Nedostatak IPARD strukture rezultirao je propuštanjem značajnih financijskih sredstava koja bi mogla doprinijeti razvoju poljoprivrede i ruralnih područja u Bosni i Hercegovini. Formiranje ovih struktura ostaje prioritet kako bi se omogućio pristup EU fondovima i unaprijedio sektor poljoprivrede.

Poglavito to vrijedi u vremenu kada je pitanje integracije ključno jer je povezivanje s Europskom unijom i ispunjavanje njezinih kriterija jedini način za opstanak domaće poljoprivrede u svijetu u kojem igru na tržištima hrane diktiraju često nepredvidivi potezi velikih igrača koji na EU sve više gledaju kao na trgovinskog, ali i političkog protivnika.

Izvor: vecernji.ba