Zimski solsticij 21.prosinca

Riječ „solsticij“ dolazi od latinskih riječi „sol“ za sunce i „stitium“ što može značiti „pauza“ ili „zaustaviti“. Solsticij je kraj godišnjeg kretanja Sunca više ili niže na nebu. Zimski solsticij je vrijeme kada Sunce napravi svoj najkraći, najniži luk. Dobra vijest za ljubitelje sunca: Zatim ponovno počinje penjati i dani će svakim danom postajati malo duži do kraja lipnja.

Ljudi su eonima obilježavali solsticije proslavama i spomenicima poput Stonehengea, koji je dizajniran da se poravna sa Sunčevim putanjama za vrijeme solsticija .

Dok se Zemlja kreće oko Sunca, to čini pod kutom, zbog čega sunčeva toplina i svjetlost neravnomjerno padaju na sjevernu i južnu polovicu planeta veći dio godine.Solsticiji označavaju vremena kada je Zemljin nagib prema Suncu ili od njega maksimalan. To znači da hemisfere dobivaju vrlo različite količine sunčeve svjetlosti – a dani i noći su najnejednakiji.

Za vrijeme zimskog solsticija na sjevernoj hemisferi, gornja polovica Zemlje je najudaljenija od Sunca – što dovodi do najkraćeg dana i najduže noći u godini. Zimski solsticij može pasti između 20. i 23. prosinca – ove godine je to 21.

Suprotno se događa za vrijeme ljetnog solsticija na sjevernoj hemisferi: gornja polovica Zemlje naginje se prema Suncu, stvarajući najduži dan i najkraću noć u godini. Ovaj solsticij pada između 20. i 22. lipnja.

Što je ravnodnevnica?

Tijekom ravnodnevnice, Zemljina os i njezina orbita se poravnavaju tako da obje hemisfere primaju jednaku količinu sunčeve svjetlosti.Riječ ekvinocij dolazi od dvije latinske riječi koje znače jednako i noć. To je zato što za vrijeme ekvinocija dan i noć traju gotovo jednako dugo – iako se može dobiti nekoliko dodatnih minuta, ovisno o tome gdje se nalazite na planetu.

Jesenska ravnodnevnica na sjevernoj hemisferi može se dogoditi između 21. i 24. rujna, ovisno o godini. Proljetna ravnodnevnica može se dogoditi između 19. i 21. ožujka.

Koja je razlika između meteoroloških i astronomskih godišnjih doba?

Ovo su samo dva različita načina za podjelu godine.Dok astronomska godišnja doba ovise o tome kako se Zemlja kreće oko Sunca, meteorološka godišnja doba definirana su vremenom. Meteorolozi dijele godinu na tromjesečna godišnja doba na temelju godišnjih temperaturnih ciklusa.

izvor: apnews