
Jučer, 22. prosinca, navršile su se 32 godine od jednog od najtežih zločina počinjenih nad Hrvatima Središnje Bosne.
Križančevo Selo, nadomak Viteza, smatra se najvećim stratištem Hrvata u Bosni i Hercegovini. Samo u jednom danu ubijena su 64 pripadnika HVO-a i hrvatska civila, unatoč tome što je u tom trenutku bio na snazi sporazum o prekidu vatre.
Na taj dan 1993. godine, tijekom napada tzv. Armije BiH na hrvatska sela Križančevo Selo, Šafradine i Dubravicu kod Viteza, počinjen je masakr koji je zauvijek obilježio Lašvansku dolinu
U žestokim borbama, elitne postrojbe Armije BiH iz Zenice, Sarajeva i Tuzle probile su linije obrane. Na licu mjesta poginula su 34 vojnika i civila – mještana, dok je 30 ranjenih i zarobljenih vojnika odvedeno prema Počulici, naselju koje graniči s općinom Zenica.
Njihova masakrirana tijela, nakon 39 dana, predana su obiteljima tek nakon upornog posredovanja UNPROFOR-a, europskih promatrača i Međunarodnog odbora Crvenog križa.
Tijekom rata i 316 dana potpune blokade Lašvanske doline, u Vitezu je poginulo ili ubijeno 653 vojnika i civila. Među 78 ubijenih civila bilo je 21 dijete. Ranjeno je više od 2.000 ljudi, a rat je iza sebe ostavio 328 udovica, 22 djece bez oba roditelja i 431 dijete bez jednog roditelja.
Povodom jučerašnje obljetnice, u crkvi sv. Leopolda Mandića u Dubravici služena je sveta Misa zadušnica za sve poginule, kojoj su nazočili članovi obitelji stradalih, branitelji, mještani, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata te izaslanstva lokalnih i viših razina vlasti.
Ono što se dogodilo u Križančevu Selu nije bila borba. Bila je to egzekucija.
Zločin nad zarobljenicima, ranjenicima i bespomoćnima – ratni zločin bez ikakvog opravdanja.Ime, datum i mjesto su poznati. Istina je zapisana. Sjećanje ne blijedi. Pravda se ne zaboravlja.
Križančevo Selo – 22. prosinca 1993.
Popis ubijenih
Franjo Alilović, Marinko Alilović, Kata Alilović, Josip Baković, Josip Čalić, Mato Čečura, Zdravko Čečura, Stipo Delija, Živko Delija, Anto Grbavac,Markov, Anto Grbavac Tadijin, Nedjeljko Grbavac, Anto Grebenar, Dragan Gudelj, Vlado Hrgić, Jozo Jakešević, Ivica Jukić, Ljuban Jurčević, Stipica Jurčević, Vinko Jurčević, Ivan Knežević, Niko Knežević, Snježan Kovačević, Zdravko Kozina, Anto Križanac, Dragan Križanac, Dragan Križanac, Franjo Križanac, Ivica Križanac, Tomislav Križanac, Ranko Križanac, Vlado Lešić, Miroslav Livančić, Stipo Livančić, Dragan Maros, Goran Maros, Ivica Maros, Jako Maros, Jerko Miličević, Marijan Maros, Slavko Maros, Miroslav Martinović, Milovan Nedić, Branislav Nikolić, Josip Pranjković, Matilda Pranjković, Dragan Rajić, Ivica Rizić, Ivica Šafradin, Josip Šafradin, Marinko Šafradin, Stipo Šafradin, Željko Šafradin, Željo Šafradin, Blažan Šamija, Ivo Šamija, Marinko Šamija, Nikica Šantić, Pero Šantić, Stipo Štrbac, Petar Šutić, Jozo Tomić, Dragan Zamboni, Damir Zlojić.
Vječna im slava i hvala!
Počivali u miru Božjem!
Urednik

Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj je poginulo više od 400 nevine djece, a 3. svibnja 1992. bit će upamćen kao jedan od najokrutnijih dana u povijesti Slavonskog Broda, kada je ubijeno najviše djece u jednome danu, njih šestero. Upravo je taj hrvatski grad, u kojemu se nalazi spomenik poginuloj djeci pod nazivom „Prekinuto djetinjstvo“, postao simbolom stradanja djece u Domovinskom ratu.
4. svi 2026.
Pročitaj više
Dostojanstveno i u tišini sjećanja, danas je završen obilazak mjesta stradanja Hrvata središnje Bosne u Domovinskom ratu, u organizaciji Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a Herceg Bosne Županije Središnja Bosna.
2. svi 2026.
Pročitaj više
Svetište Gospe Olovske u Olovu smatra se najstarijim marijanskim hodočasničkim središtem na Balkanu. Prvi pisani tragovi o crkvi kao narodnom svetištu datiraju još iz 1454. godine
1. svi 2026.
Pročitaj više
VIŠE od tisuću motociklista iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva i ove je godine pretvorilo Bjelovar u središte buke, energije i tradicije na legendarnoj prvomajskoj Moto budnici
1. svi 2026.
Pročitaj više