
Sukob u Iranu ponovno je aktualiziralo geopolitička savezništva i sigurnosna pitanja na globalnoj, ali i regionalnoj razini. U svjetlu ove eskalacije na Bliskom istoku, važno je prisjetiti se dugogodišnje i duboke povezanosti bošnjačkog političkog vodstva u Bosni i Hercegovini s režimom u Teheranu.
Ti odnosi, koji i danas izazivaju pozornost zapadnih administracija, sežu u rane devedesete godine, o čemu zorno svjedoči arhivski članak uglednog američkog lista The New York Times, izvorno objavljen 10. rujna 1992. godine.
Tekst iz pera Michaela R. Gordona jasno dokumentira kako su hrvatske vlasti u Zagrebu presrele iranski Boeing 747 nakrcan oružjem, streljivom i vojnim osobljem, pod krinkom humanitarne pomoći namijenjene muslimanskim snagama u Bosni i Hercegovini. Zbog ovog odlučnog poteza sprječavanja nelegalnog naoružavanja i širenja iranskog utjecaja u srcu Europe, Washington je tada izravno pohvalio Hrvatsku. Visoki dužnosnici američke administracije istaknuli su kako su Hrvati “bili na visini zadatka” te pravovremeno prepoznali i zaustavili ovu operaciju, prenosi RTV Herceg-Bosne.
U tekstu “IRAN NAVODNO ŠALJE ORUŽJE BOSANCIMA” Michael R. Gordon 10. rujna 1992. piše:
U prvom dokumentiranom dokazu vojne potpore jedne islamske zemlje Vladi Bosne i Hercegovine u kojoj dominiraju muslimani, hrvatski su dužnosnici presreli zrakoplov pun iranskog oružja i osoblja, izjavili su danas zapadni dužnosnici.
Dužnosnici su rekli da je, prema izvješćima iz regije, iranski Boeing 747 u petak sletio u Zagreb, glavni grad Hrvatske. Njegova navodna misija bila je isporučiti zalihe humanitarne pomoći za kopnenu dostavu u Bosnu i Hercegovinu. Ali kada je zrakoplov pregledan, hrvatski su dužnosnici otkrili 4.000 pušaka, više od milijun komada streljiva i 20 do 40 Iranaca zbijenih u stražnjem dijelu.
Rečeno je da su hrvatske vlasti zaplijenile ratni materijal i poslale Irance kući. Hrvati nisu javno priznali ovaj incident, ali uskoro planiraju službeno obavijestiti Ujedinjene narode, rekli su američki dužnosnici.
Iako je bilo nepotvrđenih izvješća da islamske zemlje pružaju vojnu pomoć bosanskim muslimanima, zapljena iranske pošiljke predstavlja prvi opipljivi dokaz, kažu dužnosnici Bushove administracije.
Vlade muslimanskih zemalja izrazile su duboko nezadovoljstvo nesposobnošću zapadne Europe i Sjedinjenih Američkih Država da okončaju borbe na Balkanu, u kojima je znatno slabije naoružana bosanska vlada izgubila veći dio svog teritorija, uglavnom od strane srpskih snaga.
Iako su Ujedinjeni narodi uveli embargo na oružje na Balkanu, američki stručnjaci kažu da su sve frakcije tamo imale koristi od krijumčarenja oružja. Ali krijumčarenje oružja daleko je važnije za muslimane u Bosni nego za bosanske Srbe, koji su bili obilno opskrbljeni iz arsenala jugoslavenskih oružanih snaga.
Prema klasificiranim američkim obavještajnim izvješćima, srpske snage u Bosni imaju 300 tenkova, a bosanski muslimani samo 2. Srpske snage imaju 200 oklopnih transportera, a muslimani 1 ili 2. Srpske snage imaju 600 do 800 topničkih oruđa naspram dvadesetak u rukama muslimana.
Senat je odobrio rezoluciju kojom se od Administracije traži da preispita svoj embargo na oružje jer on učvršćuje srpsku prednost. Čak i neki dužnosnici Administracije privatno dovode u pitanje embargo.
Lišeni oružja iz drugih izvora, bosanski muslimani su spremno prihvaćali kakvo god se oružje moglo prokrijumčariti. Bosanski muslimani su među najsekulariziranijima u cijelom islamu i ne smatra se da su osobito podložni radikalnom fundamentalizmu kakav se nalazi u nekim segmentima iranskog društva. Ali može se očekivati da će Srbi ukazati na osujećenu iransku pošiljku oružja kako bi podržali svoju tvrdnju da je njihova borba u Bosni obrana od islamskog ekspanzionizma, a incident bi mogao potaknuti zabrinutost Zapada zbog rasta islamskog utjecaja u srcu Europe.
Dužnosnici Irana i sekularne Vlade Turske pozvali su na ukidanje embarga na oružje, koji su Ujedinjeni narodi uveli prošle godine u uzaludnom pokušaju da se okončaju borbe. Krajem kolovoza, glavni tajnik Islamske konferencije, koja broji 47 država, pozvao je Ujedinjene narode da razmotre upotrebu vojne sile za okončanje borbi.
Zapadni dužnosnici kažu da već nekoliko tjedana postoje sumnje da su Iranci krijumčarili oružje u zemlju zrakoplovima koji su slijetali u Zagreb, dijelom i zbog toga što su Iranci bili vrlo zaštitnički nastrojeni prema zrakoplovima nakon što bi sletjeli. Američki dužnosnici izjavili su da je Vlada Sjedinjenih Američkih Država izrazila svoju zabrinutost Hrvatima.
Konačno, hrvatski su dužnosnici inzistirali na pregledu sadržaja iranskog zrakoplova koji je u petak sletio u Zagreb i otkrili oružje, koje je bilo pohranjeno u sanducima označenim kao da sadrže humanitarnu pomoć. Hrvati su oružje za sada spremili u skladište.
Iranskom osoblju, njih 20 do 40, i iranskom zrakoplovu dopušten je povratak u Iran. Nejasno je jesu li se Iranci pokušavali ušuljati u Bosnu kako bi se pridružili borbama, savjetovali Bosance u korištenju oružja ili isporučili naoružanje.
Visoki dužnosnik Administracije pohvalio je Hrvate zbog zapljene oružja. “Hrvati su bili na visini zadatka”, rekao je dužnosnik. “Vidjeli su o čemu se radi i zaustavili to”
No, neki stručnjaci su rekli da su Hrvati možda zaplijenili iransko oružje kako bi stekli naklonost u Washingtonu i zato što je američka obavještajna služba već posumnjala da Iranci zrakoplovima dovoze oružje u Zagreb.
Dužnosnici su rekli da je bilo obavještajnih izvješća o ranijim slučajevima u kojima je oružje otpremano preko Hrvatske kršeći embargo.
Hrvati kontroliraju veliki dio Bosne i Hercegovine i zalažu se za uspostavu samoupravnih kantona za svaku od tri glavne etničke skupine u zemlji. Bosanski muslimani kažu da taj plan predstavlja podjelu njihove zemlje. Tijekom vikenda, hrvatske snage u Bosni raskinule su s tamošnjom muslimanskom Vladom, naredivši joj da povuče svoje vojnike iz šest predgrađa oko Sarajeva.
Da je iransko oružje bilo prokrijumčareno u Zagreb na prethodnim letovima s humanitarnom pomoći, bilo bi prevezeno kopnom do Sarajeva. Neki zapadni dužnosnici nagađaju da su Hrvati možda dopustili da te ranije pošiljke prođu u zamjenu za dio oružja.
Ali Franjo Feldi, načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, rekao je u nedavnom intervjuu da službena politika njegove Vlade nije dopuštala otpremanje bilo kakvog oružja preko Hrvatske snagama u Bosni.
>Kako je Budimir Lončar Hrvatskoj 1991. zavezao ruke
Vijeće sigurnosti osnovalo je poseban odbor Ujedinjenih naroda za praćenje sankcija, a američki dužnosnici kažu da im je rečeno kako Hrvati planiraju formalno obavijestiti to tijelo o zapljeni iranskog oružja. Odbor Ujedinjenih naroda primio je brojna izvješća o kršenjima, ali bi iranska pošiljka bila jedna od najznačajnijih.
Bosanska vlada potvrdila je da u njihovim redovima ima dobrovoljaca s Bliskog istoka.
Izvor: Narod.hr

Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) uputila je otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske i premijeru Andreju Plenkoviću s pozivom na hitnu reakciju zbog kandidature Slavena Kovačevića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Iz HSP-a BiH zahtijevaju preispitivanje Kovačevićeva državljanstva, optužujući ga za manipulaciju nacionalnim identitetom i ugrožavanje ustavnog poretka te prava hrvatskog naroda na legitimno predstavljanje.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Zdenko Lučić , zajednički kandidat hrvatske oporbene Petke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u svom prvom intervjuu nakon službene potvrde kandidature za Hercegovina.info govorio je o tome kako je ušao u utrku, odnosu s HDZ-om BiH, protivnicima, podršci obitelji, ratnom putu, pravosuđu, OHR-u i viziji Bosne i Hercegovine.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) danas će , 7. svibnja, donijeti Odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2026. godine.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Duga čekanja na graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine i Europske unije ponovno su otvorila političke rasprave unutar Vijeća ministara BiH. Kolaps koji je zabilježen tijekom prvomajskih praznika, uz primjenu novog EES sustava, postao je tema međusobnih prozivanja, ali i kritika prema vlastitoj administraciji.
6. svi 2026.
Pročitaj više