
U Europskoj uniji 2025. zabilježeno je oko 19.400 smrtnih slučajeva na cestama, tri posto manje nego godinu prije, dok je Hrvatska i dalje među državama s višim stopama smrtnosti, pokazuju preliminarni podaci Europske komisije. Iako je na razini Unije zabilježeno 580 žrtava manje u odnosu na 2024. godinu, Komisija upozorava da postoji potreba za trajnim naporima jer većina država članica, unatoč općem poboljšanju, trenutno nije na putu da ostvari strateški cilj smanjenja broja poginulih i teško ozlijeđenih za 50 posto do 2030. godine.
Podaci za Hrvatsku pokazuju da se zemlja nalazi u gornjoj polovici ljestvice po smrtnosti, iznad prosjeka EU-a koji iznosi 43 žrtve na milijun stanovnika. Hrvatska je u razdoblju od 2019. do 2025. godine smanjila broj poginulih za 12 posto, što je također ispod europskog prosjeka koji iznosi 15 posto. Najveće smanjenje zabilježeno je u Estoniji, za 38 posto, i Grčkoj, za 22 posto. Prema dostupnim podacima, Belgija, Bugarska, Danska, Poljska i Rumunjska trenutačno su na putu da ostvare cilj smanjenja smrtnosti za 50 posto do 2030.
Najsigurnije ceste i dalje imaju Švedska i Danska, s 20 odnosno 23 smrtna slučaja na milijun stanovnika. Procjenjuje se da na jednu poginulu osobu dolazi pet teško ozlijeđenih, što znači da svake godine oko 100.000 ljudi u EU-u pretrpi teške ozljede u prometnim nesrećama. Podaci za 2024. pokazuju da su ruralne ceste najopasnije, s 53 posto svih smrtnih slučajeva, u usporedbi s 38 posto u urbanim područjima i osam posto na autocestama. U gradovima nezaštićeni sudionici u prometu, poput pješaka, biciklista i korisnika motornih vozila na dva kotača i uređaja za osobnu mobilnost, čine 70 posto smrtnih slučajeva. Većina nesreća u urbanim sredinama uključuje automobile i kamione.
Muškarci čine 77 posto poginulih, a žene 23 posto. Posebno zabrinjava visok udio mladih u dobi od 18 do 24 godine te osoba starijih od 65 godina među stradalima, osobito među pješacima i biciklistima.
Vozači i putnici u automobilima sudjeluju u 44 posto smrtnih slučajeva, korisnici motornih vozila na dva kotača u 21 posto, pješaci u 18 posto, a biciklisti u devet posto. Uređaji za osobnu mobilnost čine jedan posto, no broj smrtnih slučajeva povezanih s njima znatno je porastao od 2021. do 2024. Europska unija postavila je 2018. cilj smanjenja broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda na cestama za 50 posto do 2030., uz dugoročni cilj nulte stope smrtnosti do 2050. Komisija navodi da je postignut napredak, ali da trenutačni tempo nije dovoljan.
Izvor: vecernji.ba

Europski parlament glasao je o paketu novih pravila o vozačkim dozvolama koja će se primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji. Reforma uvodi digitalne vozačke dozvole, stroža pravila za prometne prekršitelje i nižu dobnu granicu za profesionalne vozače, a sve s ciljem povećanja sigurnosti na cestama i usklađivanja propisa. Očekuje se da će potpuna provedba biti postupna, a ključne promjene stupit će na snagu između 2028. i 2030. godine.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Središnja Bosna (MUP KSB) uputilo je ozbiljno upozorenje javnosti zbog sve učestalijih prometnih nezgoda u kojima sudjeluju maloljetne osobe.
7. svi 2026.
Pročitaj više
"Trnjanski kresovi" su manifestacija koja slavi antifašističku povijest Zagreba
7. svi 2026.
Pročitaj više
Odluka Vrhovnog suda Federacije BiH da ukine pritvor Tomislavu Zubaku ponovno je u fokus javnosti stavila slučaj “Vitezit”, koji već mjesecima izaziva interes zbog sumnji u nepravilnosti tijekom prodaje.
6. svi 2026.
Pročitaj više