Kad bi u SBŽ-u spriječili 100 moždanih udara, uštedjeli bi 50 mil. KM za 20 godina.

Brza reakcija posebno je važna u općinama udaljenim od bolnica i do 50 – 60 km, kao što je to slučaj s pacijentima u Kiseljaku, Fojnici i Kreševu. Naglašena je važnost suradnje koju Bolnica u Novoj Biloj ima sa SKB-om u Mostaru, inače vodećom u BiH u liječenju i preveniranju moždanoga udara

U Srednjobosanskoj županiji iduće godine počet će se s provedbom plana ultrazvučnih pregleda pacijenata za koje u domovima zdravlja procijene da imaju rizik od moždanoga udara. Cilj je prevencija, ali i ušteda sredstava koja se, kada je u pitanju moždani udar, u BiH kao zdravstveno nerazvijenoj zemlji najvećim dijelom, oko 70 posto, troše na rehabilitaciju oboljelih. Dio je to iznimno posjećena predavanja koje je u Vijećnici Općine Kiseljak u povodu Svjetskoga dana borbe protiv moždanog udara (29. listopada) održalo dvoje mladih stručnjaka neurologa, dr. Kristina Barbić i dr. Marin Novaković. Oboje su zaposleni u Hrvatskoj bolnici dr. fra Mate Nikolića u Novoj Biloj te u centrima za mentalno zdravlje u Kiseljaku i Uskoplju.

Uspijemo li planom ultrazvučnih pregleda u svim općinama prevenirati samo 100 mogućih moždanih udara, u idućih 20 godina uštedjet ćemo 50 milijuna KM koje možemo usmjeriti u druge važne segmente zdravstvenoga sustava, primjerice, izgraditi dom zdravlja kao što ste vi u Kiseljaku, koji je, po mome mišljenju, najbolji u BiH – kazao je na predavanju dr. Novaković, koji je, uz važnost suradnje s domovima zdravlja posebno naglasio značaj suradnje koju Bolnica u Novoj Biloj ima sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom u Mostaru, inače vodećom u BiH kada je riječ o liječenju i preveniranju moždanoga udara.

Uz planove prevencije, na predavanju u Kiseljaku, na kojemu se tražilo mjesto više, posjetitelji su imali priliku podsjetiti se što je zapravo moždani udar, kako ga prepoznati, a poseban naglasak bio je na važnosti žurne reakcije koja spašava mozak i smanjuje mogućnost trajnoga invaliditeta koji je, uz visoku stopu smrtnosti, jedna od najtežih posljednica koje za sobom ostavlja.

Moždani udar iznenadni je prekid moždane funkcije prouzročen poremećajem krvotoka u mozgu, bilo da je riječ o ishemiji, blokadi protoka krvi, ili hemoragiji, odnosno krvarenju. Prepoznat ćete ga po smetnjama u govoru, trncima i obamrlosti dijelova tijela, jedne ruke, primjerice, zamućenom vidu i iznenadnoj jakoj glavobolji. Sve su to simptomi zbog kojih moramo reagirati odmah, ne čekati da oni prođu, već pozvati hitnu medicinsku pomoć jer minute odlučuju o tome koliko ćemo moždanih funkcija moći spasiti i pomoći pacijentu – kazala je dr. Kristina Barbić naglašavajući da je brza reakcija posebno važna u općinama udaljenim od bolnica i do 50 – 60 km, kao što je to slučaj s pacijentima u Kiseljaku, Fojnici i Kreševu.

Zahvaljujući zaposlenima u Domu zdravlja Kiseljak, posjetitelji su prije predavanja mogli kontrolirati neke od čimbenika rizika – krvni tlak i razinu šećera u krvi. Kad je statistika u pitanju, prema podacima iznesenim na predavanju, godišnje u svijetu moždani udar doživi 15 milijuna ljudi, što znači da ga svake tri sekunde dobije jedna osoba. U Europi godišnje pogađa 650 tisuća ljudi. I u BiH je moždani udar među vodećim (među tri) uzrocima smrtnosti, a jedna od posljedica trajni je invaliditet i ovisnost o tuđoj njezi i pomoći do kraja života. Zbog svega toga iznimno je važno raditi na prevenciji. Uz zdraviju prehranu, potrebno je i više fizičkih aktivnosti, prestanak pušenja i smanjenje tjelesne težine. Moždani udar ne bira i ne pogađa samo starije osobe, istaknuto je na predavanju u Kiseljaku.

Zato je važno postati svjestan da se bolest u značajnoj mjeri može prevenirati, ali i brzom reakcijom pomoći onima koje moždani udar pogodi.

izvor: Večernji list