Američki predsjednik Donald Tramp prošle sedmice potpisao je predsjednički memorandum kojim se odobrava povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz čak 66 međunarodnih organizacija, što predstavlja jedan od najupečatljivijih i najradikalnijih poteza američke vanjske politike u modernoj povijesti.
Prema navodima Bijele kuće, cilj ove odluke je zaštita američkih nacionalnih interesa, uz obrazloženje da su napuštene institucije „neučinkovite“, „nepotrebne“ ili dio globalne birokratije koja više ne zaslužuje američko finansiranje.
Masovno povlačenje iz UN-ovih agencija i globalnih institucija predstavlja jedan od najtežih udaraca međunarodnom poretku od Drugog svjetskog rata.
Prema navodima Bijele kuće, cilj ove odluke je zaštita američkih nacionalnih interesa, uz obrazloženje da su napuštene institucije „neučinkovite“, „nepotrebne“ ili dio globalne birokracije koja više ne zaslužuje američko financiranje.
Međutim, obim odluke i izbor institucija – među kojima su ključne agencije Ujedinjenih nacija, klimatska tijela, forumi za borbu protiv terorizma i međunarodne istraživačke organizacije – izazvali su ozbiljnu zabrinutost širom svijeta.
„Ne treba mi međunarodno pravo“
Posebnu pažnju izazvala je Trumpova izjava kojom je otvoreno doveo u pitanje sam koncept međunarodnog pravnog poretka.
Na pitanje šta ograničava njegovu moć, Trump je odgovorio:
„Moj vlastiti moral. Moj vlastiti um. To je jedino što me može zaustaviti. Ne treba mi međunarodno pravo.“
Ova izjava, u kombinaciji s masovnim povlačenjem SAD-a iz međunarodnih institucija, sugerirae da Washington više ne vidi globalna pravila i multilateralne mehanizme kao obavezujući okvir, već kao opcionalni alat.
Povlačenje iz UN-a, WHO-a, UNESCO-a i klimatskih sporazuma
Trumpova administracija već godinama sistematski napušta ključne međunarodne institucije. Tijekom prvog mandata SAD su se povukle iz UNESCO-a, dok su u drugom mandatu napustile Savjet UN-a za ljudska prava i ukinule financiranje UNRWA-e.
Sjedinjene Države su takođe napustile Svjetsku zdravstvenu organizaciju, optužujući je za bliskost s Kinom, kao i Pariški klimatski sporazum. Tramp je raskinuo i iranski nuklearni sporazum, uprkos potvrdi međunarodnih inspektora da se Teheran pridržava dogovorenih obaveza.
Kada su međunarodne institucije pokušale istraživati postupke SAD-a ili Izraela, Trumpova administracija reagirala je sankcijama, uključujući i mjere protiv zvaničnika Međunarodnog krivičnog suda.
Stručnjaci: Međunarodno pravo se urušava
Profesor međunarodnog prava Ugo Mattei smatra da je međunarodno pravo oduvijek bilo krhko, ali da je Trump „strgao veo licemjerja“ koji je desetljećima održavao privid vladavine prava.
„Međunarodno pravo nikada nije bilo dovršen projekat. Ono je služilo kao tanak sloj nad sustavom moći“, ističe Mattei.
Prema njegovim riječima, eksplozivan rast korporativne moći i ekstremne globalne nejednakosti potkopavaju vladavinu prava, kako unutar država, tako i na međunarodnoj razini..
Međunarodne institucije funkcioniraju samo ako države u njimasudjeluju i priznaju njihove odluke. Povlačenje jedne globalne sile poput SAD-a ostavlja zakon na papiru, bez stvarne snage.
Stručnjaci upozoravaju da ovakav pristup otvara prostor drugim državama da ignoriraju međunarodne norme, posebno kada su optužene za ratne zločine, represiju ili ilegalne okupacije.
Samo tijekom 2025. godine, SAD su izvele vojne operacije u najmanje sedam zemalja, uključujući Venezuelu i Jemen. Krajem godine američke snage su u Venezueli izvele operaciju u kojoj je uhićen predsjednik te države, dok su mjesecima ranije bombardirane ključne infrastrukture u Jemenu.
Američke snage su takođe sudjelovale u napadima na iranska nuklearna postrojenja tijekom kratkog rata između Irana i Izraela, dok je Washington istovremeno bio glavni politički i vojni saveznik Izraela tokom rata u Gazi.
Dok Trump tvrdi da je njegov osobni moral dovoljan okvir za djelovanje, kritičari upozoravaju da bi svijet u kojem najveća sila ignorira međunarodno pravo mogao postati znatno opasnije i nestabilnije mjesto.
izvor: buka portal

Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) uputila je otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske i premijeru Andreju Plenkoviću s pozivom na hitnu reakciju zbog kandidature Slavena Kovačevića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Iz HSP-a BiH zahtijevaju preispitivanje Kovačevićeva državljanstva, optužujući ga za manipulaciju nacionalnim identitetom i ugrožavanje ustavnog poretka te prava hrvatskog naroda na legitimno predstavljanje.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Zdenko Lučić , zajednički kandidat hrvatske oporbene Petke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u svom prvom intervjuu nakon službene potvrde kandidature za Hercegovina.info govorio je o tome kako je ušao u utrku, odnosu s HDZ-om BiH, protivnicima, podršci obitelji, ratnom putu, pravosuđu, OHR-u i viziji Bosne i Hercegovine.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) danas će , 7. svibnja, donijeti Odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2026. godine.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Duga čekanja na graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine i Europske unije ponovno su otvorila političke rasprave unutar Vijeća ministara BiH. Kolaps koji je zabilježen tijekom prvomajskih praznika, uz primjenu novog EES sustava, postao je tema međusobnih prozivanja, ali i kritika prema vlastitoj administraciji.
6. svi 2026.
Pročitaj više