Jučer je u Zagrebu, na skupu "Tradfest" pod nazivom "BiH: propala država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta", predstavljena kontroverzna karta teritorijalne podjele BiH na tri ili četiri jedinice: Republiku Srpsku, "Hrvatsku Republiku", "bošnjačko-muslimansku republiku" i Brčko distrikt.
Kartu, na kojoj je crvenom bojom označena "Hrvatska Republika", a koja uključuje zapadnu Hercegovinu i područje oko Mostara, kao i zasebne enklave u središnjoj Bosni i Posavini, predstavio je Ivan Pepić, docent na Sveučilištu obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".
SDA: Novo crtanje etničkih granica predstavlja opasnu porukuStranka demokratske akcije oštro je osudila održavanje skupa u Zagrebu na kojem se, kako tvrde, pod krinkom rasprave o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini ponovno promoviraju ideje etno-teritorijalnih podjela i crtaju nove karte Bosne i Hercegovine.
„Takve konstrukcije neodoljivo podsjećaju na karte koje su crtane početkom 1990-ih, uoči agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ove karte nisu bile akademska vježba, niti bezopasna politička fantazija. Bile su uvod u politike čiji su zagovornici bili osuđeni od strane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju zbog sudjelovanja u zajedničkom zločinačkom pothvatu.“
„Zato svako novo crtanje etničkih granica u Bosni i Hercegovini predstavlja opasnu političku poruku, izravan napad na suverenitet i teritorijalni integritet naše države, ali i grubu uvredu žrtvama politika koje su pokušale ostvariti takve projekte“, navodi se u priopćenju SDA.
Dodaje se da Bosna i Hercegovina nije ničiji prostor za ideološke eksperimente, geopolitičke projekcije ili susjedske fantazije o "ponovnom razvoju".
„O njezinom unutarnjem ustroju može se raspravljati isključivo unutar institucija Bosne i Hercegovine, u skladu s Ustavom, zakonima i demokratskom voljom njezinih građana i naroda. Republika Hrvatska, kao članica Europske unije i NATO-a, ima posebnu odgovornost poštivati suverenitet Bosne i Hercegovine.“
„Ne možemo govoriti o prijateljskom odnosu prema Bosni i Hercegovini, europskoj budućnosti i dobro susjedskoj suradnji, a istovremeno biti domaćini događaja koji dovode u pitanje suverenitet Bosne i Hercegovine i promoviraju karte novih etničkih podjela“, ističe SDA.
„Zabrinjavajući je i nedostatak reakcije državnih vlasti Bosne i Hercegovine. Šutnja institucija, posebno onih koje vode probošnjački stranački kadrovi, na takve provokacije predstavlja zabrinjavajući politički i diplomatski neuspjeh.“
Ta se šutnja, kako navode, pokušava prikriti svjesnim preusmjeravanjem pažnje javnosti na efemerne teme, dok se u susjednoj zemlji javno raspravlja o novim podjelama Bosne i Hercegovine.
„Vlada koja šuti dok se u susjedstvu crtaju nove karte podjela u Bosni i Hercegovini treba otići jer nije spremna dosljedno štititi interese države“, navodi se u priopćenju SDA.
Konaković: Tražit ćemo očitovanje od hrvatskih vlasti
Na ove navode reagirao je i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, koji je izjave sudionika skupa opisao kao „bolesne ideje sljedbenika JCE“.
„Ne možemo baš reagirati na svaku budalu i svakog radikala i sve njihove izjave, jer bi to stvarno oduzelo puno vremena. Vjerojatno bismo se time bavili samo kad bismo bili uvučeni u te vrste javnih rasprava. Dakle, ne možemo baš previše raspravljati o onima u Zagrebu koji su se okupili da nam nacrtaju neke nove karte.“
„Sutra ćemo poslati notu hrvatskoj vladi, institucionalno ćemo reagirati, zatražit ćemo očitovanje hrvatskih vlasti o ovom skandaloznom skupu koji se održao u Zagrebu, jer ovi radikali, ovi luđaci u Zagrebu nisu naučili lekciju iz presude od 111 godina, Prliću i drugima koji su crtanjem karata započeli neke fašističke pohode u BiH koji su rezultirali ubojstvima, paležima, raseljavanjem ljudi, zločinima u Ahmićima, u Stupnom Dolu i na drugim mjestima, i naravno da su ovakve stvari zabrinjavajuće.“
"Ovakvi ljudi nas zapravo drže na oprezu"
„Ne podcjenjujemo ih, ali ih ni ne precjenjujemo. Jačamo institucije BiH koje će odgovoriti na ovaj i neke druge izazove, posebno na međunarodnoj razini, gdje ćemo još jednom pokazati našim prijateljima i saveznicima kakve ideje i kakvi ljudi još uvijek žive u i oko BiH, a dodatno ćemo ojačati i poziciju institucija naše zemlje na međunarodnoj sceni.“
„Ne iznenađuje nas, vrijeme je izbora, da se oni koji nemaju rješenja, koji ne mogu riješiti nagomilane probleme građana, koji ne nude nikakva rješenja, skrivaju iza nekih radikalnih ideja i o njima pričaju prije izbora, ali mi se time nećemo dati prevariti.“
„Ovakvi ljudi nas zapravo drže na oprezu, drže nas budnima, motiviraju nas da ustrajemo u jačanju institucija BiH, a možda bismo, da nije njih, i zaspali. S vremena na vrijeme nam pokazuju da u BiH nema čvrstog sna dok god žive fašističke ideologije koje su počinile strašne zločine u našoj domovini“, zaključio je ministar.
Očito je kako pitanje unutarnjeg uređenja BiH i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih političkih tema, s duboko podijeljenim stavovima među ključnim akterima.
U tom kontekstu, dio hrvatskih političkih i društvenih krugova upravo u preustroju vidi moguće rješenje dugogodišnjeg pitanja političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Istodobno, takvi prijedlozi nailaze na snažno protivljenje iz Sarajeva, što dodatno potvrđuje duboku političku i institucionalnu podijeljenost zemlje.
