
Posjeti visokih hrvatskih dužnosnika poglavaru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ponovno su otvorili pitanje odnosa politike i vjerskih institucija, ali i šireg konteksta bošnjačko-hrvatskih odnosa u zemlji.
Sastanak predsjednika HDZ-a Bosne i Hercegovine, Dragana Čovića, i reisul-uleme Huseina Kavazovića, kojem je prethodio posjet hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, izazvao je različite reakcije i tumačenja u javnosti.
Na prvi pogled, riječ je o uobičajenim protokolarnim sastancima povodom Bajrama, ali politička pozadina i složeni odnosi između hrvatskih i bošnjačkih političkih aktera daju tim sastancima dodatnu težinu. To se posebno odnosi na činjenicu da su odnosi između Islamske zajednice i HDZ-ove politike godinama opterećeni nizom otvorenih pitanja i međusobnih kritika.
U proteklom razdoblju sporovi su se vodili oko više tema, uključujući izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta na mjestu Lakišićevog harema u Mostaru, pitanje ugovora između države i Islamske zajednice, kao i političke poruke koje su dolazile s vrha HDZ-a. Ti su se sporovi često prelijevali u javni prostor i dodatno opterećivali ionako osjetljive odnose između dva naroda.
Zato se i aktualne poruke o izgradnji povjerenja i jačanju međusobnih odnosa tumače kao pokušaj relaksacije političke atmosfere. U političkim krugovima sve se češće postavlja pitanje je li to promjena u pristupu hrvatske politike prema bošnjačkim partnerima, posebno u vrijeme kada brojna ključna pitanja – od izmjena Izbornog zakona do lokalnih sporova u Mostaru i Stocu – ostaju neriješena.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima značajan društveni i moralni utjecaj među Bošnjacima, što joj daje specifičnu ulogu u javnoj sferi. Iako formalno nije politički akter, njezine poruke i stavovi često imaju političke implikacije, posebno u pitanjima vezanim uz identitet, vjerska prava i međuetničke odnose.
U tom kontekstu, susreti hrvatskih dužnosnika s reisom Kavazovićem promatraju se i kroz prizmu šire strategije – pokušaja neizravnog utjecaja na politički dijalog s bošnjačkim predstavnicima jačanjem odnosa s vjerskim autoritetima. Takav pristup, iako neformalan, mogao bi biti dio nastojanja da se smanji otpor prema određenim političkim rješenjima, posebno onima vezanim uz promjene izbornog sustava i redefiniranje političkih odnosa u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, poruke o suradnji i međusobnom poštovanju uvijek nailaze na pozitivne reakcije u javnosti, ali ostaje otvoreno pitanje hoće li nakon njih uslijediti konkretni koraci na terenu. Pitanja poput statusa spornih mjesta u Mostaru, položaja Bošnjaka u određenim područjima i rješavanja institucionalnih sporova između države i Islamske zajednice još uvijek čekaju rješenja.
Stoga će se pravi opseg ovih sastanaka moći procijeniti tek u nadolazećem razdoblju, kada postane jasno jesu li oni uvod u ozbiljniji politički dijalog ili tek simbolične geste u vremenu pojačanih političkih napetosti.

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više